JERASAUN FOUN FILA BA KNUA HODI REFORCA KATUAS SIRA (NEMAK POLITIKA LIAN MATERNA)

JERASAUN FOUN FILA BA KNUA HODI REFORCA KATUAS SIRA (NEMAK POLITIKA LIAN MATERNA) Tuir hau nia observasaun durante halo diskusaun intencivu ho kolega barak iha grupu nee nia laran, nebe tenta hamosu openi pro no kontra hasoru projetu lian materna. Pesoalmente hau mos la konkorda (kontra projetu nee) tamba uza facilidade publiku hodi simu projetu (lian materna) husi liur, maibe tempu hanesan politikamente governu la iha planu atu desenvolve lian tetun no lian nacional seluk tuir artigu 13 (b) konstituisaun RDTL. Iha diskusaun nebe furak nee, grupu pro projetu lian materna hasai rajaun hanesan tuir mai nee: 1. Lian materna atu uza hodi (intrudus) facilata labarik sira hodi konprende materia iha eskola infantil no primaria. Tamba durante nee labarik sira dekor deit no la konprende siencia. 2. Atu promove kultura Timor Leste hodi la bele lakon. 3. Komparasaun progresu kualidade encino iha nasaun seluk nebe avancadu tebes ho uza lian materna hodi intrudus. Ba hau (pesoal), rajaun sira diak i serve hodi defende projetu lian materna nebe oferece husi UNESCO. Parte seluk, hau kontra projetu nee ho openiun tuir mai nee: 1. PRIORIDADE DESENVOLVE LIAN. Bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 13 nebe koalia lian oficial (tetun no portugues) no estadu desenvolve no valoriza lian nacional seluk. Tuir artigu nee hau koko hatuur uluk prioridade (lian oficial) pois ita bele kontinua ba lian nacional seluk. Hare ba lian oficial rua nee, tetun sai problema nebe todan tebes tamba realidade la iha mata dalan nebe siensitifiku hodi hakerek no koalia. Hahu husi estudante primaria too estudante universitariu sira inklui dosentes, difisil hakerek no koalia tetun. Estudante iha universidade oras nee atu hakerek teze ho lian portugues, no opsaun seluk tetun maibe realidade rua rua nee la bele hotu. Iha diskusaun lian materna balun dehan bele hakerek ho tetun, maibe sekarik iha ita foti konklujaun oinsa, estudante nain 50 bele reprejenta 12 mil liu nebe oras nee iha UNTL ga lae? Oinsa ita mos hare estudante sira iha institutu no universidade privadu seluk. Sidauk ita koalia difikuldade dosente atu orienta (dosente orienta siencia ga orienta lian), hau sente dosente sei orienta siencia tamba dosente hatene, parte seluk lian la iha mata dalan nebe legal tuir termu siencia (ho nune ita komesa duvida ho kualidade siencia nia isin ona). 2. GOVERNU LA IHA POLITIKA ATU DESENVOLVE LIAN TETUN NO LIAN NACIONAL SELUK (MATERNA). Reflesaun husi rajaun nee katak wainhira ita hare didiak planu Ministeriu Edukasaun (ME) la iha planu ruma koalia konaba sobre polemika nee. Tamba nemak nudar cidadaun no dala barak involve mos iha prosesu apredijajen atu prepara futuru jerasaun, hau kontra hanoin nee ou projetu lian materna nee. Ho rajaun katak, facilidade publiku (poder politika) la bele uza hodi halo projetu ema seluk nian i haluha buat nebe esencial iha rai laran. Perguntas makne; Nusa ME la halo politika rasik? Karik simu projetu refere, nusa la lao uluk ho tetun? Hau hanoin projetu nee bele fo dereita ba centru peskiza sira barbarak iha Timor laran (DIT nian, CNIC, UNDIL, UNPAZ, no sst) hodi bele ajuda sira nia fundus atu sustenta aktividades operasional iha parte financeiru. Timor la halo planu rasik maibe halo ema seluk nia planu, i ita atu fo jerasaun foun ba ema seluk atu kaer nia volante (sa tan hahu husi knua ema volante ona?). Projetu nee implementa no faila iha nasaun seluk ona, agora mai koko tan iha Timor Leste karik? 3. VANTAJEN LIAN MATERNA. Hanesan maluk sira pro projetu temi iha leten, hau tenta responde ida ida: a. Atu uza intrudus; Hau sei duvidas maluk sira nia argumentu, balun dehan hodi intrudus materia, seluk fali dehan sira sei la hanorin lian materna (nebe mak los). Hau atu dehan katak, pesoalmente hau uza hodi hanorin iha eskola sekundaria i ikus liu 2010 (hau para). Signifika katak desde Indonesia nia tempu hau hetan materia ho lian inodnesia maibe hau nia mestre sira intrudus ho lian materna no LA PRESIJA POLITIKA TIBA2 hanesan agora. Ho nune, sehakarak halo politika desenvolve lian nusa la tetun uluk. b. Promove kultura Timor, sim hau konkorda. Maibe se hatuur lian tetun no lian materna karik, nebe mak inportante liu ba Timor Leste? Hau sente husi Jaco too iha Oecusse sei hili tetun. Karik hau ba Lospalos sei la koalia KEMAK, maibe koalia TETUN, sira Vikeke ba Oecusse sei la koalia Makasae maibe koalia tetun, sira Liquica ba Fatuberliu karik sei la koalia Tokodede maibe tetun, no sst. Tamba nee hau dehan laos rajaun fundamentu hodi suporta projetu nee. c. Maluk sira pro projetu buka referencia ho lina barabarak hodi argumenta katak sucesu nasaun sira nebe uza lian materna hodi hasae kualidade encino. Ba hau referencia diak hodi prepara ba aban bainrua, laos agora. Premeiru; ita hare peskiza nee nia tempu hahu halo analiza ba prosesu implementasaun lian materna kompara ho Timor Leste. Ex. Timor foin ukun an tinan 10, apakah obriga duni ita hodi uza lian materna hodi hanorin atu hasae kualidade encino? Depois referencia nebe maluk sira hatoo iha durasaun tempu hanesan ga lae? Katak tinan 10 depois ukun an iha nasaun refere hahu ho lian materna? Tamba nee, iha kontestu TEMPU atu kompara ho Timor la relevante, tamba iha Philipina hahu uza lian materna hanorin iha 2007. Agora Timor Leste nia problema nia hun lolos nee lian ga buat seluk? Sigundu; karakteristiku seluk hanesan numeru lian (jumlah bahasa) hanesan ga lae? Se Timor iha lian 32, oinsa nasaun nebe sai referencia, hau hare Phlipina nia lian hamutuk 18? Keta halo sira hamosu deit lian ida mak sucesu, agora mayoria la sucesu karik, ita atu foti ba konklujaun hodi halo referencia? Faktus nebe ita hare iha Timor mak, uza tiha ona lian materna maibe peskizador sira la kohi halo peskiza hodi sukat nia progresu ga lae. Lian ikus; refere ba planu anual governu 2012; Ministeriu Edukasaun la tau politika ruma nebe atu temi konaba desenvolvementu lian. Ho nune mak hau dehan “” Lian Materna nee PROJETU, laos politika””. Atu dehan diak ka lae, projetu nee ita fila ba planu katak iha problema edukasaun nebe konpleksu tebtebes nebe presija tau ba koncederasaun/prioridade, (i ba lian hau hili TETUN). Espektasaun povu ba politika edukasaun iha tinan nee sei la iha mudanca, tamba politika konsume no viajem barak liu du ke desenvolvementu edukasaun. Hare total OJE $ 90 Miloens liu nee, 98% hodi konsumi deit iha instituisaun ME laran. Oinsa ita koalia progresu edukasaun iha futuru?

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Papel Auditoria Interna iha Instituisaun Estadu Timor Leste

POLITIKA FISKAL TIMOR LESTE NO REALIDADE

Kualidade de Dadus Census 2015 Entre Espektasaun Governo no Obstaklu