PM TIMOR LESTE TAUR MATAN RUAK: LIÑA ORIENTASAUN BA ELABORA PROPOSTA ORSAMENTU 2020 - 2023

Hosi S. Exelénsia Primeiru-Ministru,

Sr. Taur Matan Ruak

Loron 07 fulan-juñu tinan 2019


Introdusaun

Iha tinan 17 ikus ne’e, governu sira tuituir-malu iha ona susesu hodi hametin pás no estabilidade sosiál, ne’ebé hanesan kondisaun fundamentál sira ba dezenvolvimentu ekonómiku no ba konstrusaun Estadu Direitu no ba país ida ne’ebé ita hotu hakarak, moderno no próspero.
Maske nune’e, eziste kestaun endémika rua, ne’ebé mantein kuaze sein alterasaun, no obriga hodi hatán tuir ita-nia prioridade Governu nian no kompromisu ne’ebé asume ona ho ita-nia Povu iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no iha Roteiru Implementasaun ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) nian, liuliu nesesidade hodi “kombate Hamlaha no Ki’ak”.
Iha fatór fundamentál rua ne’ebé fó kontribuisaun negativa hodi hanaruk problema ida ne’e:
Fatór dahuluk, haluha País Rurál, ne’ebé la iha kbiit atu sosa, bazeia iha agrikultura subsisténsia ida no laiha koñesimentu ba métodu no téknika ne’ebé di’ak liu, modernu no avansadu, hodi bele estimula ninia progresu.
Ézodu rurál ida ne’e husi lideransa sira ne’ebé riku liu no husi foin-sa’e sira ne’ebé inkonformadu maka kontribui hodi agrava liután situasaun ida ne’e, tanba falta oportunidade no asesu ba servisu públiku sira. 

Família sira ne’ebé presiza, vulneravel no la favorese liu, ne’ebé izola an husi mundu esteriór tanba falta interasaun, komunikasaun no diálogu ho organizasaun no autoridade sira Estadu nian, família sira ne’e husik-hela iha kotuk, hanesan haluha no abandona ona.
La halo investimentu iha zona rural país nian ne’ebé ho potensial, ne’e perigu no ameasa tebetebes ba koezaun sosiál no territoriál, ne’ebé koloka parte husi ita-nia populasaun ne’ebé boot liu iha limbu estagnasaun no retrosesu ezistensiál nian .
Fatór daruak, presaun deskontrolada husi País Urbanu, sein iha planeamentu no preparasaun hodi simu ho di’ak migrasaun ho volume boot ne’ebé loro-loron dirije ba sentru urbanu sentrifugadór sede munisípiu sira, liuliu husi kapitál Dili, ameasa hodi kontinua hamosu deznivel sosiál ne’ebé ladún di’ak, hadook família sira ne’ebé maka presiza liu no maioria husi ita-nia foin-sa’e sira ba benefísiu progresu no dezenvolvimentu nasionál nian.
Ita haree katak husi ema hirak ne’ebé mai Dili la kontente, bainhira mai buka moris-di’ak liu, no oportunidade ba servisu ne’ebé lejítimu, hasoru ho servisu ne’ebé la adekuadu ba presaun demográfika ne’ebé barak tebetebes no ho falta oferta sira hodi dezenvolve vida sosiál, akadémika ka profisionál sira ne’ebé util no produtiva.
Governu hala’o ona kompromisu ne’ebé metin hodi kombate realidade hirak ne’e, hodi rekupera ekilíbriu sosiál no territoriál sira.
Ita hatene katak ita labele hetan susesu iha misaun difisil ida ne’e, sein iha partisipasaun no kontribuisaun husi sidadaun sira hotu, sein kualkér tipu eskluzaun. Tanba ne’e, ita presiza halo barak liu no di’ak liután hodi dezenvolve riku-soin país nian ne’ebé loos, kapitál sosiál, investe barak liu iha moris-di’ak, kultura serbisu nian no haka’as an hodi hasa’e rendimentu ho forma ne’ebé ekilibrada no sustentada.
Bainhira ita la hatene hatán kedas ho loloos ba aspirasaun lejítima sidadaun sira nian, ita bele hamosu risku atu aumenta abandonu área rurál no hakonu bairru ki’ak sira nian iha área urbana, ho konsekuénsia negativu ne’ebé klaru kona-ba hasa’e violénsia, kriminalidade, delinkuénsia no risku ba pás sosiál.
Prepara didi’ak no garante partisipasaun sidadaun sira nian, hodi integra sira nia família, grupu no komunidade sira iha dezenvolvimentu nasionál, kontinua sai nu’udar solusaun ida únika, prudente, atu bele hetan rezultadu hodi resolve dezafiu prinsipál sira iha ita-nia país ne’e.
Ne’e mós hanesan xave ba ita-nia konverjénsia hanesan Povu no Nasaun, nudar mehi ida atu integra país ne’e ba iha merkadu rejionál no internasionál.
Iha perspetiva ida-ne’e maka ami aprezenta ona hanoin balu kona-ba objetivu, prioridade no diretrís sira, ne’ebé sai nu’udar matadalan ba membru sira Governu da-8 iha sira nia atividade ba planeamentu no orsamentasaun oinmai nian, ho detallu sira ne’ebé maka tuirmai sei aprezenta:

I - Objetivu no Prioridade sira

A - Objetivu Sentrál sira Governu nian:
Iha objetivu sentrál 3 (tolu) ba Orsamentu Jerál Estadu nian oin mai (OJE 2020):


1. Mantein taxa anuál kreximentu liu porsentu 7;
2. Konsege hamenus taxa ki’ak nian (ODS 1) menus porsentu 10;
3. Konsege hamenus taxa husi dezempregu, hodi kumpre programa Governu nian, ne’ebé prevee kriasaun empregu tinan-tinan 60.000, ho espetativa ida katak to’o iha mandatu nia rohan tinan 2023 bele kria ona empregu 300.000.

B - Implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN)
Atu kumpre kona-ba meta no objetivu estratéjiku boot sira ne’ebé define husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no husi Roteiru Implementasaun Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS), Governu sei fó atensaun liu kona-ba ninia investimentu, iha setór 3 (tolu) ka área fundamentál sira:

1. Dezenvolvimentu Kapitál Sosiál;
2. Dezenvolvimentu Ekonómiku; no
3. Dezenvolvimentu Infraestrutura Bázika fundamentál sira.


C - Prioridade ba elaborasaun proposta Orsamentu:
Iha elaborasaun proposta Orsamentu propoin kona-ba prinsípiu planeamentu integradu no dezenvolvimentu modelár ida, ne’ebé hatuur iha área intervensaun boot 5 (lima), maka hanesan:
1. Bein-Estár Sosiál, Protesaun Sosiál no Sidadania:
(a) Bein-Estár Sosiál: ne’e hanesan nesesidade atu otimiza área multisetoriál no tranzversál sira kolaborasaun efetiva nian atu atinje metas iha saúde, iha edukasaun no iha meiu ambiente, kondisaun importante atu kombate hamlaha no ki’ak ka atu aumenta oportunidade empregu, produtividade no kreximentu País nian, liu-liu:

• Bee Moos no Saneamentu Báziku – ba hadi’a kualidade moris, prevene moras, evita mortalidade no permite kreximentu di’ak ba sidadaun sira;
• Abitasaun – ho dimensaun ida adekuada, ho ijiene no konfortu, ho asesu ba servisu públiku sira kona-ba bee no eletrisidade;
• Edukasaun no Formasaun – ho kualidade, integrada, inkluziva, tuir nesesidade sira merkadu traballu nian no oportunidade ba moris tomak;
• Saúde – asisténsia médika no sanitária ne’ebé iha kualidade, besik ba sidadaun sira no bele atende ba nesesidade sira dezenvolvimentu país nian (nasionál no rai-li’ur);
• Kultura, Patrimóniu, Juventude no Desportu – hodi promove dezenvolvimentu sidadaun sira-ne’ebé organizadu, dixiplinadu, util no produtivu, liuhusi atividade sira-ne’ebé iha ligasaun ho interese públiku nian.

(b) Inkluzaun, Protesaun no Solidariedade Sosiál

• Feto no Labarik sira – ho apoiu sira atu hakbiit feto sira, igualdade oportunidade no ba família sira ne’ebé mukit liu (subsídiu kondisionál Bolsa Inan nian);
• Idozu, Inkapasitadu no Grupu Vulneravel sira – subsídiu sira ba idozu no ema portador defisiénsia sira, apoiu ba vítima sira, ba eis-prizioneiru sira, ba ema ne’ebé maka hetan moras HIV/SIDA, ba drogadu sira no ba grupu sira seluk ne’ebé tama iha risku nia laran;
• Kombatente Libertasaun Nasionál sira – protesaun espesiál ba mutiladu, oan-ki’ak no dependente sira seluk.

(c) Sidadania
• Partisipasaun – hodi enkoraja sidadaun sira atu kontribui ho ideia sira ne’ebé klara iha prosesu foti-desizaun nian no iha atividade sira kona-ba mudansa nian, nune’e, bele kria sentimentu pozitivu ida kona-ba envolvimentu síviku;
• Patriotizmu – hodi enkoraja sentimentu domin, dedikasaun no orgullu ba símbolu nasionál sira no hamoris vontade hodi partisipa iha dezenvolvimentu nasaun nian;
• Nasionalizmu – hodi enkoraja unidade nasionál no valorizasaun ba ita-nia identidade no diversidade étnika, kulturál no linguístika, nu’udar potensiál ida ba ita-nia autonomia no kompetitividade iha nivel rejionál no internasionál.

2. Investe iha Ekonomia no Finansas Públikas Nasaun nian 

Promove aumentu ida sustentadu husi rendimentu sira, hodi estimula inisiativa privada, atu diversifika ekonomia no aproveita didi’ak oportunidade oioin kona-ba dezenvolvimentu nian.


(a) Baze Ekonómika: 

Organizasaun kona-ba ekonomia nian tenke bazeia ba termu ne’ebé estabelece iha Artigu 138º husi Konstituisaun, ne’ebé artikula fatór tolu tuirmai: 
(1) Forma komunitária sira; 
(2) Liberdade kona-ba inisiativa nian; no 
(3) Jestaun emprezariál.


(b) Koezisténsia husi fatór 3 nian: 

Ekonomia dezenvolve an liuhusi setór organizasaun 3 (tolu) kona-ba propriedade meius produsaun nian: 
(1) Setór públiku; 
(2) Setór privadu; no 
(3) Setór kooperativu no sosiál.


(c) Setór Produtivu sira: 

Estadu asume papél prinsipál iha promosaun ba dezenvolvimentu ekonómiku, hodi dada investimentu iha setór produtivu 3 (tolu), liuliu:
a. Setór Primáriu, hodi aposta la’ós de’it iha agrikultura, maibé mós iha transporte, distribuisaun, embalamentu no armazenajen produtu agríkola, agropekuáriu, peskeiru no florestál sira (ODS 13, 14 no 15);
b. Setór Sekundáriu, hodi promove hamosu Parseria Públiku-Privada sira, ba dezenvolvimentu Indústria Petrolífera ida-ne’ebé moderna, Estrativa no Transformadora, reziliente no inkluziva (ODS 9);
c. Setór Tersiáriu, hodi insentiva diversifikasaun kona-ba servisu ne’ebé sei fornese ba sidadaun sira, liuliu servisu sira-ne’ebé fó apoiu ba turizmu no asesu kona-ba operasaun finanseira sira nian.
(d) Finansas Públikas:
(1) Polítika Makroekonómika – ba kreximentu ida-ne’ebé aas, inkluzivu no sustentavel iha diversifikasaun ekonomia nian;

(2) Setór Finanseiru – indústria finanseira ida ne’ebé sei kontribui ba ambiente negósiu nian ne’ebé di’ak, hodi fasilita atividade komersiál no seguru (banku sira, mikrokréditu sira, uniaun kréditu sira nian, polítika monetária);

(3) Finansas Públikas – hadi’a transparénsia, responsabilidade, efisiénsia no sustentabilidade, hodi implementa Orsamentu ida tuir Programa ida-idak no rejime kontributivu ida kona-ba seguransa sosiál nian.


3. Hadi’a Konektividade Nasionál: 


Investe iha área esensiál tolu, liuliu:
a. Infraestruturas (konstrusaun portu, aeroportu, estrada rurál ka urbana sira no ponte sira);
b. Lojístika (armazenajen, transporte marítimu, aéreu no terrestre sira no prosesamentu ba pedidu sira); no
c. Telekomunikasoens (rede fibra ótika marítima no terrestre), ne’ebé konsidera hanesan mekanizmu fundamentál atu fó apoiu ba diversifikasaun ekonómika.

4. Konsolidasaun no Reforsu Defeza, Seguransa no Relasoens Esternas:
a. Instituisaun Defeza no Seguransa sira nian – transparente, efisiente, kompetente no profisionál, ne’ebé ativu liu iha prevensaun kriminalidade no iha situasaun sira ne’ebé koloka risku ba estabilidade no pás sosiál;
b. Relasoens Esternas – ne’ebé bazeia ba relasaun amizade sira ne’ebé metin, iha nivel bilaterál no multilaterál, ne’ebé promove integrasaun rejionál no internasionál país nian no fasilita asesu ba ema, empreza no organizasaun sira ba sistema no merkadu internasionál sira, hodi kontribui ba esforsu globál dezenvolvimentu nasionál nian.

5. Konsolidasaun no Reforsu Justisa,
Demokrasia no Direitus Umanus nian:
a. Hodi promove sosiedade ida ne’ebé pasífika no inkluziva liu (ODS 16); no
b. Hodi garante Estadu Direitu, igualdade ba asesu, seleridade no efikásia, prosimidade ba servisu no koezisténsia ba mekanizmu formál no informál sira (tradisionál) justisa nian, hanesan fatór krusiál ba konfiansa no atrasaun investimentu sira nian. 

II - Seluk tan


D - Dezenvolvimentu Infraestrutura sira:
Iha Planeamentu infraestrutura bázika no fundamentál sira, tenke fó atensaun espesiál ba pontu fundamentál 5 (lima):
1. Harii empregu, hodi fó prioridade ba sira-ne’ebé ajuda promove oportunidade sira serbisu inkluzivu ba mane, feto no ema ho defisiénsia sira;
2. Setór privadu, hodi fó prioridade ba sira-ne’ebé kontribui hodi promove kria empreza ki’ik no média sira;
3. Valorizasaun produtu lokál sira, hodi fó prioridade ba inisiativa sira ne’ebé kontribui ba diversifikasaun oferta nian hodi harii ekonomia sustentavel (ODS 8);
4. Kapasitasaun no fortalesimentu institusionál, hodi fó prioridade ba inisiativa sira ne’ebé valoriza sidadaun, la’ós de’it ba koñesimentu tékniku ka sientífiku, maibé mós ba karater morál, étiku no dixiplinár;
5. Dezenvolvimentu territoriál ekilibradu, hodi fó prioridade ba inisiativa sira ne’ebé kontribui ba koezaun sosiál no atu hamenus desigualdade sira entre sentru urbanu no área rurál sira.
Ita sei promove mós desentralizasaun ida iha aprovasaun ba projetu foun sira, hodi implementa delegasaun responsabilidade nian foun ida, tuir fórmula tuirmai: 

o Projetu sira ho valór to’o dolar amerikanu Usd $ 300.000 – ho aprovasaun iha nivel komunitáriu;
o Projetu sira ho valór inferiór husi millaun Usd $5 - ho aprovasaun nivel munisipál no ministeriál sira; no
o Projetu sira ho valór liu husi millaun Usd $5 - ho aprovasaun rezervada ba CAFI.
E - Fonte Finansiamentu sira nian:
1. Fundu Petrolíferu:

Governu mantéin nia kompromisu hodi garante fundu petrolíferu nia ekilíbriu, atu garante ninia sustentabilidade ba jerasaun sira tuirmai, hodi hamenus neineik ba neineik presaun husi tinan ikus-ikus ne’e nian kona-ba valór sira levantamentu nian ne’ebé liu Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE).
2. Empréstimu sira:

Tan ne’e, ami hasa’e nivel endividamentu públiku, ho tetu didi’ak no ho ekilíbriu, atu hatán ba nesesidade sira investimentu nian iha infraestrutura no setór estratéjiku sira husi ita-nia dezenvolvimentu.
3. Dívida Públika:

Ami sei uza instrumentu sira emisaun nian kona-ba dívida públika, tuir prátika di’ak sira internasionál nian, sein nunka haluha ezijénsia atu mantein rating kumprimentu Timor-Leste nian, iha nivel kualidade ne’ebé aas, liuliu:
a. Emisaun Títulu sira Dívida Públika nian; no
b. Partisipasaun husi Sidadaun sira.
4. Reseita Fiskál sira:

Regulamentasaun kona-ba reseita potensiál sira ne’ebé eziste ona, hodi hadi’a efikásia no transparénsia iha rekolla no kobransa ba taxa sira, no hodi buka atu labele prejudika esforsu atrasaun investimentu sira ho duplikasaun ka impostu aas liu.
5. Apoiu husi Doadór sira;

Kontinua ho parseria estratéjika sira iha nivel bilaterál no multilaterál, liuhusi adezaun ba mekanizmu foun sira finansiamentu nian ba ita-nia nesesidade investimentu nian.


6. Parseria Públiku-Privadu sira:

Ita sei fó prioridade ba fonte ida-ne’e atu finansia projetu boot sira, liuhusi promosaun ambiente negósiu ne’ebé favoravel liu no atrativu ba investimentu privadu sira.


F - Hadi’a Ambiente Negósiu sira:
1. Hadi’a prosedimentu atu aprova investimentu foun sira

Liuhusi intervensaun pontu fundamentál 10 (sanulu), liuliu:
a) Iha kriasaun no rejistu empreza foun sira;
b) Iha konsesaun títulu propriedade sira nian no iha emisaun husi alvará sira no lisensa konstrusaun nian;
c) Iha asesu lalais ba servisu públiku esensiál sira: eletrisidade, bee ka konektividade;
d) Iha konsesaun vistu ba emprezáriu ka traballadór espesializadu, peritu, formador sira, ne’ebé sira-nia kompeténsia téknika ka sientífika konstitui valór ida-ne’ebé folin liu iha realizasaun projetu sira;
e) Iha emisaun dokumentu nesesáriu sira hodi hetan kréditu;

f) Iha konstituisaun sosiedade nian no iha seguransa jurídika husi kontratu sira;
g) Iha dezenvolvimentu husi polítika fiskál ho insentivu adekuadu sira (impostu razoavel no izensaun sira), ne’ebé potensia produtividade no kompetitividade husi empreza sira ne’ebé maka hala’o servisu iha Timor-Leste;
h) Iha konektividade no asesu ba Merkadu Internasionál sira ho servisu lais, efikás no efisiente, nune’e mós kustu kompetitivu, ne’ebé bele fasilita esportasaun ho di’ak no hamenus nivel dependénsia husi produtu importadu sira;
i) Iha kumprimentu husi kontratu no kompromisu sira ne’ebé asume ona, ho atensaun espesiál ba prazu, kualidade no espesifikasaun sira ne’ebé mak define ona;

j) Iha rezolusaun lais ba prosesu insolvénsia sira nian.
2. Kria ambiente favoravel ida ba turizmu
a) Asesibilidade sira – insentiva diversifikasaun no hadi’a servisu ne’ebé maka hala’o iha setór transporte sira (aéreu, marítimu no rodoviáriu nian), hodi fó poténsia ba investimentu sira ne’ebé realiza ona iha infraestrutura (aeroportu, portu, terminál no estrada sira);
b) Seguransa – hametin no haforsa sentimentu seguransa públika no konfiansa iha forsa no servisu seguransa sira nian, hodi promove “destinu Timor-Leste” hanesan “seguru no belun ba vizitante”;
c) Simplifikasaun husi lisensiamentu projetu turístiku sira - hasees obstákulu, burokrasia, duplikasaun ka impostu exesivu ka deznesesáriu sira, tuir prátika di’ak internasionál nian;
d) Insentivu fiskál sira – ho konsiderasaun ba ambiente rejionál no internasionál negósiu nian, bele implementa solusaun alternativa no kompetitiva sira;
e) Promosaun turístika – hodi utiliza embaixada, postu konsulár, komunidade timoroan sira (iha rai-li’ur) no partisipasaun timoroan sira iha eventu internasionál sira hanesan biban di’ak/sentru sira informasaun no promosaun nian “destinu no produtu sira hosi Timor-Leste”;
f) Rekualifikasaun no revitalizasaun ba sentru istóriku sira – hodi implementa polítika ida konsesaun komersiál sira nian ba setór privadu, ne’ebé bele kria reseita sira ne’ebé bele uza atu konserva, mantein no reabilita sentru no monumentu istóriku sira no aproveita ekonomia hosi fatin sira-ne’e;
g) Polítika vistu sira nian – implementa polítika ida-ne’ebé fasilita hodi asesu ba vistu no izensaun sira ba pasajeiru jenuinu sira, ne’ebé akompaña ho medida sira ne’ebé haforsa kontrolu pasajeiru suspeitu sira ka ho risku ne’ebé aas.
3. Kria ambiente ne’ebé favoravel ba Projetu Komunitáriu sira:
Estadu hakarak promove entendimentu no kompriensaun ne’ebé di’ak liu kona-ba konseitu projetu inisiativa komunitária nian, liuhusi atuasaun iha pontu fundamentál 3 (tolu):
a) Ba elaborasaun proposta sira: hodi apoia identifikasaun ba problema sira, selesaun ba prioridade sira, planeamentu ba atividade sira no implementasaun ba projetu sira, organizasaun no partisipasaun komunitária nian;
b) Atu hametin sentimentu pertensa: hodi enkoraja utilizasaun meiu no rekursu lokál sira, hodi hasa’e kapasidade lokál no nivel ambisaun nian, nune’e mós hodi garante ninia autonomia, fasilita akompañamentu komunidade sira nian no promove ninia integrasaun iha prosesu dezenvolvimentu nasionál;
c) Ba transformasaun mentalidade nian: hodi promove partisipasaun no interese ida ne’ebé boot liu ba kestaun interese lokál no komunitáriu, atubele ultrapasa dependénsia ne’ebé boot liu kona-ba inisiativa munisipál ka nasionál sira no hodi konkretiza mudansa ba atitude sira ne’ebé presiza hodi konkretiza polítika foun desentralizasaun nian iha aprovasaun ba projetu komunitáriu sira.

G - Hadi’a Redistribuisaun no Avaliasaun Dezempeñu nian:
1. Hadi’a funsaun redistribuisaun sira Estadu nian:
a) Alokativa – hodi fó prioridade liu bá setór sira ne’ebé karensiadu ka atrazadu liu iha país laran, liuhusi implementasaun ba polítika ne’ebé define iha PEDN katak “la husik ema ida iha kotuk”;
b) Distributiva – hodi promove kreximentu ekilibradu ida hosi país, ho koezaun sosiál no territoriál;
c) Estabilizadora – empregu, folin ne’ebé estavel no kreximentu.
2. Hadi’a avaliasaun dezempeñu nian: 

Estadu asume mos knaar importante iha promosaun ambiente ida negósiu nian ne’ebé favoravel liu, liuhosi reforma iha finansas no iha avaliasaun dezempeñu governativu nian, ho medida sira tuirmai ne’e;
a. Hodi implementa reforma lubun ida, iha área sira: Administrativa, Fiskál (Tributária no Aduaneira) no Lejizlativa, harii kondisaun sira ne’ebé atrativa liu ba investimentu nasionál no internasionál, seguru liu no kompetitivu.
b. Hodi kompleta Orsamentu hosi Programa sira: kombinada ho nomeasaun koordenadór responsavel ida ba programa ida-idak no jestór sira ba projetu ida-idak, hodi garante avaliasaun dezempeñu ida-ne’ebé di’ak hosi membru sira Governu nian no liu hosi ezekusaun programa no projetu sira ne’ebé tutela ba; no
c. Hodi implementa sistema sansionatóriu ida: kompostu husi adverténsia no sansaun eventuál sira ne’ebé impoin ba koordenadór no jestór infratór ka inkumpridór sira.

Nota Ikus:

• Liña orientasaun hirak ne’e maka dokumentu ida serbisu nian;
• Atu orienta prosedimentu planeamentu no orsamentu sira nian; no
• Garante integrasaun modelar ida hosi esforsu oioin interministeriál sira nian iha nivel tranzversál;
• Atu fo hanoin fali propózitu loos hosi programa no subprograma sira Governu nian ne’ebé buka “Rezolve kedas sidadaun sira-nia problema, garante sentimentu pertensa nian no hetan apoiu populár iha defeza hosi nia interese estratéjiku sira”.


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Papel Auditoria Interna iha Instituisaun Estadu Timor Leste

POLITIKA FISKAL TIMOR LESTE NO REALIDADE

Kualidade de Dadus Census 2015 Entre Espektasaun Governo no Obstaklu