PM TIMOR LESTE TAUR MATAN RUAK: LIÑA ORIENTASAUN BA ELABORA PROPOSTA ORSAMENTU 2020 - 2023
Hosi S. Exelénsia Primeiru-Ministru,
Sr. Taur Matan Ruak
Loron 07 fulan-juñu tinan 2019
Introdusaun
Iha tinan 17 ikus ne’e, governu sira
tuituir-malu iha ona susesu hodi hametin pás no estabilidade sosiál, ne’ebé
hanesan kondisaun fundamentál sira ba dezenvolvimentu ekonómiku no ba
konstrusaun Estadu Direitu no ba país ida ne’ebé ita hotu hakarak, moderno no
próspero.
Maske nune’e, eziste kestaun endémika rua,
ne’ebé mantein kuaze sein alterasaun, no obriga hodi hatán tuir ita-nia
prioridade Governu nian no kompromisu ne’ebé asume ona ho ita-nia Povu iha
Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no iha Roteiru Implementasaun
ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) nian, liuliu nesesidade hodi
“kombate Hamlaha no Ki’ak”.
Iha fatór fundamentál rua ne’ebé fó
kontribuisaun negativa hodi hanaruk problema ida ne’e:
Fatór dahuluk, haluha País Rurál, ne’ebé la
iha kbiit atu sosa, bazeia iha agrikultura subsisténsia ida no laiha koñesimentu
ba métodu no téknika ne’ebé di’ak liu, modernu no avansadu, hodi bele estimula
ninia progresu.
Ézodu rurál ida ne’e husi lideransa sira
ne’ebé riku liu no husi foin-sa’e sira ne’ebé inkonformadu maka kontribui hodi
agrava liután situasaun ida ne’e, tanba falta oportunidade no asesu ba servisu
públiku sira.
Família sira ne’ebé presiza, vulneravel no la favorese liu, ne’ebé izola an
husi mundu esteriór tanba falta interasaun, komunikasaun no diálogu ho
organizasaun no autoridade sira Estadu nian, família sira ne’e husik-hela iha
kotuk, hanesan haluha no abandona ona.
La halo investimentu iha zona rural país
nian ne’ebé ho potensial, ne’e perigu no ameasa tebetebes ba koezaun sosiál no
territoriál, ne’ebé koloka parte husi ita-nia populasaun ne’ebé boot liu iha
limbu estagnasaun no retrosesu ezistensiál nian .
Fatór daruak, presaun deskontrolada husi
País Urbanu, sein iha planeamentu no preparasaun hodi simu ho di’ak migrasaun
ho volume boot ne’ebé loro-loron dirije ba sentru urbanu sentrifugadór sede
munisípiu sira, liuliu husi kapitál Dili, ameasa hodi kontinua hamosu deznivel
sosiál ne’ebé ladún di’ak, hadook família sira ne’ebé maka presiza liu no
maioria husi ita-nia foin-sa’e sira ba benefísiu progresu no dezenvolvimentu
nasionál nian.
Ita haree katak husi ema hirak ne’ebé mai
Dili la kontente, bainhira mai buka moris-di’ak liu, no oportunidade ba servisu
ne’ebé lejítimu, hasoru ho servisu ne’ebé la adekuadu ba presaun demográfika
ne’ebé barak tebetebes no ho falta oferta sira hodi dezenvolve vida sosiál,
akadémika ka profisionál sira ne’ebé util no produtiva.
Governu hala’o ona kompromisu ne’ebé metin
hodi kombate realidade hirak ne’e, hodi rekupera ekilíbriu sosiál no
territoriál sira.
Ita hatene katak ita labele hetan susesu
iha misaun difisil ida ne’e, sein iha partisipasaun no kontribuisaun husi
sidadaun sira hotu, sein kualkér tipu eskluzaun. Tanba ne’e, ita presiza halo
barak liu no di’ak liután hodi dezenvolve riku-soin país nian ne’ebé loos,
kapitál sosiál, investe barak liu iha moris-di’ak, kultura serbisu nian no
haka’as an hodi hasa’e rendimentu ho forma ne’ebé ekilibrada no sustentada.
Bainhira ita la hatene hatán kedas ho
loloos ba aspirasaun lejítima sidadaun sira nian, ita bele hamosu risku atu
aumenta abandonu área rurál no hakonu bairru ki’ak sira nian iha área urbana,
ho konsekuénsia negativu ne’ebé klaru kona-ba hasa’e violénsia, kriminalidade,
delinkuénsia no risku ba pás sosiál.
Prepara didi’ak no garante partisipasaun
sidadaun sira nian, hodi integra sira nia família, grupu no komunidade sira iha
dezenvolvimentu nasionál, kontinua sai nu’udar solusaun ida únika, prudente,
atu bele hetan rezultadu hodi resolve dezafiu prinsipál sira iha ita-nia país
ne’e.
Ne’e mós hanesan xave ba ita-nia
konverjénsia hanesan Povu no Nasaun, nudar mehi ida atu integra país ne’e ba
iha merkadu rejionál no internasionál.
Iha perspetiva ida-ne’e maka ami aprezenta
ona hanoin balu kona-ba objetivu, prioridade no diretrís sira, ne’ebé sai
nu’udar matadalan ba membru sira Governu da-8 iha sira nia atividade ba
planeamentu no orsamentasaun oinmai nian, ho detallu sira ne’ebé maka tuirmai
sei aprezenta:
I - Objetivu no Prioridade sira
A - Objetivu Sentrál sira Governu nian:
Iha objetivu sentrál 3 (tolu) ba Orsamentu
Jerál Estadu nian oin mai (OJE 2020):
1. Mantein taxa anuál kreximentu liu porsentu 7;
2. Konsege hamenus taxa ki’ak nian (ODS 1)
menus porsentu 10;
3. Konsege hamenus taxa husi dezempregu,
hodi kumpre programa Governu nian, ne’ebé prevee kriasaun empregu tinan-tinan
60.000, ho espetativa ida katak to’o iha mandatu nia rohan tinan 2023 bele kria
ona empregu 300.000.
B - Implementasaun Planu Estratéjiku
Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN)
Atu kumpre kona-ba meta no objetivu
estratéjiku boot sira ne’ebé define husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál
(PEDN) no husi Roteiru Implementasaun Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel
(ODS), Governu sei fó atensaun liu kona-ba ninia investimentu, iha setór 3
(tolu) ka área fundamentál sira:
1. Dezenvolvimentu Kapitál Sosiál;
2. Dezenvolvimentu Ekonómiku; no
3. Dezenvolvimentu Infraestrutura Bázika fundamentál sira.
C - Prioridade ba elaborasaun proposta
Orsamentu:
Iha elaborasaun proposta Orsamentu propoin
kona-ba prinsípiu planeamentu integradu no dezenvolvimentu modelár ida, ne’ebé
hatuur iha área intervensaun boot 5 (lima), maka hanesan:
1. Bein-Estár Sosiál, Protesaun Sosiál no
Sidadania:
(a) Bein-Estár Sosiál: ne’e hanesan
nesesidade atu otimiza área multisetoriál no tranzversál sira kolaborasaun
efetiva nian atu atinje metas iha saúde, iha edukasaun no iha meiu ambiente,
kondisaun importante atu kombate hamlaha no ki’ak ka atu aumenta oportunidade
empregu, produtividade no kreximentu País nian, liu-liu:
• Bee Moos no Saneamentu Báziku – ba hadi’a
kualidade moris, prevene moras, evita mortalidade no permite kreximentu di’ak
ba sidadaun sira;
• Abitasaun – ho dimensaun ida adekuada, ho
ijiene no konfortu, ho asesu ba servisu públiku sira kona-ba bee no
eletrisidade;
• Edukasaun no Formasaun – ho kualidade,
integrada, inkluziva, tuir nesesidade sira merkadu traballu nian no
oportunidade ba moris tomak;
• Saúde – asisténsia médika no sanitária
ne’ebé iha kualidade, besik ba sidadaun sira no bele atende ba nesesidade sira
dezenvolvimentu país nian (nasionál no rai-li’ur);
• Kultura, Patrimóniu, Juventude no
Desportu – hodi promove dezenvolvimentu sidadaun sira-ne’ebé organizadu,
dixiplinadu, util no produtivu, liuhusi atividade sira-ne’ebé iha ligasaun ho
interese públiku nian.
(b) Inkluzaun, Protesaun no Solidariedade
Sosiál
• Feto no Labarik sira – ho apoiu sira atu hakbiit feto sira, igualdade
oportunidade no ba família sira ne’ebé mukit liu (subsídiu kondisionál Bolsa
Inan nian);
• Idozu, Inkapasitadu no Grupu Vulneravel
sira – subsídiu sira ba idozu no ema portador defisiénsia sira, apoiu ba vítima
sira, ba eis-prizioneiru sira, ba ema ne’ebé maka hetan moras HIV/SIDA, ba
drogadu sira no ba grupu sira seluk ne’ebé tama iha risku nia laran;
• Kombatente Libertasaun Nasionál sira –
protesaun espesiál ba mutiladu, oan-ki’ak no dependente sira seluk.
(c) Sidadania
• Partisipasaun – hodi enkoraja sidadaun
sira atu kontribui ho ideia sira ne’ebé klara iha prosesu foti-desizaun nian no
iha atividade sira kona-ba mudansa nian, nune’e, bele kria sentimentu pozitivu
ida kona-ba envolvimentu síviku;
• Patriotizmu – hodi enkoraja sentimentu
domin, dedikasaun no orgullu ba símbolu nasionál sira no hamoris vontade hodi
partisipa iha dezenvolvimentu nasaun nian;
• Nasionalizmu – hodi enkoraja unidade
nasionál no valorizasaun ba ita-nia identidade no diversidade étnika, kulturál
no linguístika, nu’udar potensiál ida ba ita-nia autonomia no kompetitividade
iha nivel rejionál no internasionál.
2. Investe iha Ekonomia no Finansas
Públikas Nasaun nian
Promove aumentu ida sustentadu husi rendimentu sira, hodi estimula inisiativa
privada, atu diversifika ekonomia no aproveita didi’ak oportunidade oioin
kona-ba dezenvolvimentu nian.
(a) Baze Ekonómika:
Organizasaun kona-ba ekonomia nian tenke bazeia ba termu ne’ebé estabelece iha
Artigu 138º husi Konstituisaun, ne’ebé artikula fatór tolu tuirmai:
(1) Forma komunitária sira;
(2) Liberdade kona-ba inisiativa nian; no
(3) Jestaun emprezariál.
(b) Koezisténsia husi fatór 3 nian:
Ekonomia dezenvolve an liuhusi setór organizasaun 3 (tolu) kona-ba propriedade
meius produsaun nian:
(1) Setór públiku;
(2) Setór privadu; no
(3) Setór kooperativu no sosiál.
(c) Setór Produtivu sira:
Estadu asume papél prinsipál iha promosaun ba dezenvolvimentu ekonómiku, hodi
dada investimentu iha setór produtivu 3 (tolu), liuliu:
a. Setór Primáriu, hodi aposta la’ós de’it
iha agrikultura, maibé mós iha transporte, distribuisaun, embalamentu no
armazenajen produtu agríkola, agropekuáriu, peskeiru no florestál sira (ODS 13,
14 no 15);
b. Setór Sekundáriu, hodi promove hamosu
Parseria Públiku-Privada sira, ba dezenvolvimentu Indústria Petrolífera
ida-ne’ebé moderna, Estrativa no Transformadora, reziliente no inkluziva (ODS
9);
c. Setór Tersiáriu, hodi insentiva
diversifikasaun kona-ba servisu ne’ebé sei fornese ba sidadaun sira, liuliu
servisu sira-ne’ebé fó apoiu ba turizmu no asesu kona-ba operasaun finanseira
sira nian.
(d) Finansas Públikas:
(1) Polítika Makroekonómika – ba kreximentu
ida-ne’ebé aas, inkluzivu no sustentavel iha diversifikasaun ekonomia nian;
(2) Setór Finanseiru – indústria finanseira
ida ne’ebé sei kontribui ba ambiente negósiu nian ne’ebé di’ak, hodi fasilita
atividade komersiál no seguru (banku sira, mikrokréditu sira, uniaun kréditu
sira nian, polítika monetária);
(3) Finansas Públikas – hadi’a
transparénsia, responsabilidade, efisiénsia no sustentabilidade, hodi
implementa Orsamentu ida tuir Programa ida-idak no rejime kontributivu ida
kona-ba seguransa sosiál nian.
3. Hadi’a Konektividade Nasionál:
Investe iha área esensiál tolu, liuliu:
a. Infraestruturas (konstrusaun portu,
aeroportu, estrada rurál ka urbana sira no ponte sira);
b. Lojístika (armazenajen, transporte
marítimu, aéreu no terrestre sira no prosesamentu ba pedidu sira); no
c. Telekomunikasoens (rede fibra ótika
marítima no terrestre), ne’ebé konsidera hanesan mekanizmu fundamentál atu fó
apoiu ba diversifikasaun ekonómika.
4. Konsolidasaun no Reforsu Defeza,
Seguransa no Relasoens Esternas:
a. Instituisaun Defeza no Seguransa sira
nian – transparente, efisiente, kompetente no profisionál, ne’ebé ativu liu iha
prevensaun kriminalidade no iha situasaun sira ne’ebé koloka risku ba
estabilidade no pás sosiál;
b. Relasoens Esternas – ne’ebé bazeia ba
relasaun amizade sira ne’ebé metin, iha nivel bilaterál no multilaterál, ne’ebé
promove integrasaun rejionál no internasionál país nian no fasilita asesu ba
ema, empreza no organizasaun sira ba sistema no merkadu internasionál sira,
hodi kontribui ba esforsu globál dezenvolvimentu nasionál nian.
5. Konsolidasaun no Reforsu Justisa,
Demokrasia no Direitus Umanus nian:
a. Hodi promove sosiedade ida ne’ebé
pasífika no inkluziva liu (ODS 16); no
b. Hodi garante Estadu Direitu, igualdade
ba asesu, seleridade no efikásia, prosimidade ba servisu no koezisténsia ba
mekanizmu formál no informál sira (tradisionál) justisa nian, hanesan fatór
krusiál ba konfiansa no atrasaun investimentu sira nian.
II - Seluk tan
D - Dezenvolvimentu Infraestrutura sira:
Iha Planeamentu infraestrutura bázika no
fundamentál sira, tenke fó atensaun espesiál ba pontu fundamentál 5 (lima):
1. Harii empregu, hodi fó prioridade ba
sira-ne’ebé ajuda promove oportunidade sira serbisu inkluzivu ba mane, feto no
ema ho defisiénsia sira;
2. Setór privadu, hodi fó prioridade ba
sira-ne’ebé kontribui hodi promove kria empreza ki’ik no média sira;
3. Valorizasaun produtu lokál sira, hodi fó
prioridade ba inisiativa sira ne’ebé kontribui ba diversifikasaun oferta nian
hodi harii ekonomia sustentavel (ODS 8);
4. Kapasitasaun no fortalesimentu
institusionál, hodi fó prioridade ba inisiativa sira ne’ebé valoriza sidadaun,
la’ós de’it ba koñesimentu tékniku ka sientífiku, maibé mós ba karater morál,
étiku no dixiplinár;
5. Dezenvolvimentu territoriál ekilibradu,
hodi fó prioridade ba inisiativa sira ne’ebé kontribui ba koezaun sosiál no atu
hamenus desigualdade sira entre sentru urbanu no área rurál sira.
Ita sei promove mós desentralizasaun ida
iha aprovasaun ba projetu foun sira, hodi implementa delegasaun
responsabilidade nian foun ida, tuir fórmula tuirmai:
o Projetu sira ho valór to’o dolar amerikanu Usd $ 300.000 – ho aprovasaun iha
nivel komunitáriu;
o Projetu sira ho valór inferiór husi
millaun Usd $5 - ho aprovasaun nivel munisipál no ministeriál sira; no
o Projetu sira ho valór liu husi millaun
Usd $5 - ho aprovasaun rezervada ba CAFI.
E - Fonte Finansiamentu sira nian:
1. Fundu Petrolíferu:
Governu mantéin nia kompromisu hodi garante fundu petrolíferu nia ekilíbriu,
atu garante ninia sustentabilidade ba jerasaun sira tuirmai, hodi hamenus
neineik ba neineik presaun husi tinan ikus-ikus ne’e nian kona-ba valór sira
levantamentu nian ne’ebé liu Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE).
2. Empréstimu sira:
Tan ne’e, ami hasa’e nivel endividamentu públiku, ho tetu didi’ak no ho
ekilíbriu, atu hatán ba nesesidade sira investimentu nian iha infraestrutura no
setór estratéjiku sira husi ita-nia dezenvolvimentu.
3. Dívida Públika:
Ami sei uza instrumentu sira emisaun nian kona-ba dívida públika, tuir prátika
di’ak sira internasionál nian, sein nunka haluha ezijénsia atu mantein rating
kumprimentu Timor-Leste nian, iha nivel kualidade ne’ebé aas, liuliu:
a. Emisaun Títulu sira Dívida Públika nian;
no
b. Partisipasaun husi Sidadaun sira.
4. Reseita Fiskál sira:
Regulamentasaun kona-ba reseita potensiál sira ne’ebé eziste ona, hodi hadi’a
efikásia no transparénsia iha rekolla no kobransa ba taxa sira, no hodi buka
atu labele prejudika esforsu atrasaun investimentu sira ho duplikasaun ka
impostu aas liu.
5. Apoiu husi Doadór sira;
Kontinua ho parseria estratéjika sira iha nivel bilaterál no multilaterál,
liuhusi adezaun ba mekanizmu foun sira finansiamentu nian ba ita-nia nesesidade
investimentu nian.
6. Parseria Públiku-Privadu sira:
Ita sei fó prioridade ba fonte ida-ne’e atu finansia projetu boot sira, liuhusi
promosaun ambiente negósiu ne’ebé favoravel liu no atrativu ba investimentu
privadu sira.
F - Hadi’a Ambiente Negósiu sira:
1. Hadi’a prosedimentu atu aprova
investimentu foun sira
Liuhusi intervensaun pontu fundamentál 10 (sanulu), liuliu:
a) Iha kriasaun no rejistu empreza foun
sira;
b) Iha konsesaun títulu propriedade sira
nian no iha emisaun husi alvará sira no lisensa konstrusaun nian;
c) Iha asesu lalais ba servisu públiku
esensiál sira: eletrisidade, bee ka konektividade;
d) Iha konsesaun vistu ba emprezáriu ka
traballadór espesializadu, peritu, formador sira, ne’ebé sira-nia kompeténsia
téknika ka sientífika konstitui valór ida-ne’ebé folin liu iha realizasaun
projetu sira;
e) Iha emisaun dokumentu nesesáriu sira
hodi hetan kréditu;
f) Iha konstituisaun sosiedade nian no iha seguransa jurídika husi kontratu
sira;
g) Iha dezenvolvimentu husi polítika fiskál
ho insentivu adekuadu sira (impostu razoavel no izensaun sira), ne’ebé potensia
produtividade no kompetitividade husi empreza sira ne’ebé maka hala’o servisu
iha Timor-Leste;
h) Iha konektividade no asesu ba Merkadu
Internasionál sira ho servisu lais, efikás no efisiente, nune’e mós kustu
kompetitivu, ne’ebé bele fasilita esportasaun ho di’ak no hamenus nivel
dependénsia husi produtu importadu sira;
i) Iha kumprimentu husi kontratu no
kompromisu sira ne’ebé asume ona, ho atensaun espesiál ba prazu, kualidade no
espesifikasaun sira ne’ebé mak define ona;
j) Iha rezolusaun lais ba prosesu insolvénsia sira nian.
2. Kria ambiente favoravel ida ba turizmu
a) Asesibilidade sira – insentiva
diversifikasaun no hadi’a servisu ne’ebé maka hala’o iha setór transporte sira
(aéreu, marítimu no rodoviáriu nian), hodi fó poténsia ba investimentu sira
ne’ebé realiza ona iha infraestrutura (aeroportu, portu, terminál no estrada
sira);
b) Seguransa – hametin no haforsa
sentimentu seguransa públika no konfiansa iha forsa no servisu seguransa sira
nian, hodi promove “destinu Timor-Leste” hanesan “seguru no belun ba
vizitante”;
c) Simplifikasaun husi lisensiamentu
projetu turístiku sira - hasees obstákulu, burokrasia, duplikasaun ka impostu
exesivu ka deznesesáriu sira, tuir prátika di’ak internasionál nian;
d) Insentivu fiskál sira – ho konsiderasaun
ba ambiente rejionál no internasionál negósiu nian, bele implementa solusaun
alternativa no kompetitiva sira;
e) Promosaun turístika – hodi utiliza
embaixada, postu konsulár, komunidade timoroan sira (iha rai-li’ur) no
partisipasaun timoroan sira iha eventu internasionál sira hanesan biban
di’ak/sentru sira informasaun no promosaun nian “destinu no produtu sira hosi
Timor-Leste”;
f) Rekualifikasaun no revitalizasaun ba
sentru istóriku sira – hodi implementa polítika ida konsesaun komersiál sira
nian ba setór privadu, ne’ebé bele kria reseita sira ne’ebé bele uza atu
konserva, mantein no reabilita sentru no monumentu istóriku sira no aproveita ekonomia
hosi fatin sira-ne’e;
g) Polítika vistu sira nian – implementa
polítika ida-ne’ebé fasilita hodi asesu ba vistu no izensaun sira ba pasajeiru
jenuinu sira, ne’ebé akompaña ho medida sira ne’ebé haforsa kontrolu pasajeiru
suspeitu sira ka ho risku ne’ebé aas.
3. Kria ambiente ne’ebé favoravel ba
Projetu Komunitáriu sira:
Estadu hakarak promove entendimentu no
kompriensaun ne’ebé di’ak liu kona-ba konseitu projetu inisiativa komunitária
nian, liuhusi atuasaun iha pontu fundamentál 3 (tolu):
a) Ba elaborasaun proposta sira: hodi apoia
identifikasaun ba problema sira, selesaun ba prioridade sira, planeamentu ba
atividade sira no implementasaun ba projetu sira, organizasaun no partisipasaun
komunitária nian;
b) Atu hametin sentimentu pertensa: hodi
enkoraja utilizasaun meiu no rekursu lokál sira, hodi hasa’e kapasidade lokál
no nivel ambisaun nian, nune’e mós hodi garante ninia autonomia, fasilita
akompañamentu komunidade sira nian no promove ninia integrasaun iha prosesu
dezenvolvimentu nasionál;
c) Ba transformasaun mentalidade nian: hodi
promove partisipasaun no interese ida ne’ebé boot liu ba kestaun interese lokál
no komunitáriu, atubele ultrapasa dependénsia ne’ebé boot liu kona-ba
inisiativa munisipál ka nasionál sira no hodi konkretiza mudansa ba atitude
sira ne’ebé presiza hodi konkretiza polítika foun desentralizasaun nian iha
aprovasaun ba projetu komunitáriu sira.
G - Hadi’a Redistribuisaun no Avaliasaun
Dezempeñu nian:
1. Hadi’a funsaun redistribuisaun sira
Estadu nian:
a) Alokativa – hodi fó prioridade liu bá
setór sira ne’ebé karensiadu ka atrazadu liu iha país laran, liuhusi
implementasaun ba polítika ne’ebé define iha PEDN katak “la husik ema ida iha
kotuk”;
b) Distributiva – hodi promove kreximentu
ekilibradu ida hosi país, ho koezaun sosiál no territoriál;
c) Estabilizadora – empregu, folin ne’ebé
estavel no kreximentu.
2. Hadi’a avaliasaun dezempeñu nian:
Estadu asume mos knaar importante iha promosaun ambiente ida negósiu nian
ne’ebé favoravel liu, liuhosi reforma iha finansas no iha avaliasaun dezempeñu
governativu nian, ho medida sira tuirmai ne’e;
a. Hodi implementa reforma lubun ida, iha
área sira: Administrativa, Fiskál (Tributária no Aduaneira) no Lejizlativa,
harii kondisaun sira ne’ebé atrativa liu ba investimentu nasionál no internasionál,
seguru liu no kompetitivu.
b. Hodi kompleta Orsamentu hosi Programa
sira: kombinada ho nomeasaun koordenadór responsavel ida ba programa ida-idak
no jestór sira ba projetu ida-idak, hodi garante avaliasaun dezempeñu
ida-ne’ebé di’ak hosi membru sira Governu nian no liu hosi ezekusaun programa
no projetu sira ne’ebé tutela ba; no
c. Hodi implementa sistema sansionatóriu
ida: kompostu husi adverténsia no sansaun eventuál sira ne’ebé impoin ba
koordenadór no jestór infratór ka inkumpridór sira.
Nota Ikus:
• Liña orientasaun hirak ne’e maka dokumentu ida serbisu nian;
• Atu orienta prosedimentu planeamentu no
orsamentu sira nian; no
• Garante integrasaun modelar ida hosi
esforsu oioin interministeriál sira nian iha nivel tranzversál;
• Atu
fo hanoin fali propózitu loos hosi programa no subprograma sira Governu nian
ne’ebé buka “Rezolve kedas sidadaun sira-nia problema, garante sentimentu
pertensa nian no hetan apoiu populár iha defeza hosi nia interese estratéjiku
sira”.
Komentar