TEMPU HODI HARE REALIDADE

So Sira Mak HALO 8 Governo ne’e EJISTE 
MAOFI PERREIRA 

Teze furak nebe provoca ema hotu iha Timor Leste hodi hein iha nia implementasaun. Ne’e laos liafuan nebe monu iha dalan, ne’e laos liafuan labarik sira nian, i nemos laos liafuan militante sira. Ita sei la rona fali politikus dehan “AH NEE KAN ULUK KAMPANE”.

Elisaun Anticipada nudar istoria foun ba Timor Leste depois ukun an rasik. Mesmu idade nee sei nurak maibe vontade atu respeita konstituisaun hahu maduru ona. Lei nudar REZULTADU nebe sira hotu hakruk no kumpri, hanesan resposta ba debate naruk nebe la iha solusaun iha 2017-2018. Ita asiste, durante fulan walu politikus de'ut malu no halo nasaun sai krizi instituisaun. Ho situasaun in-serteja ne’e PR Lu Olo tuir nia competência dissolve PN iha 2017 nudar dalan konstituisaun hodi ba fali Elisaun Anticipada. Decijaun nemos hatudu katak nasaun Timor Leste democrático duni no kumpri lei. Lei mak halo hodi konsentrasaun poder la-bele iha orgaun estadu ida mesak, i dissolve PN iha tinan liu nudar RESPOSTA ba politikus sira balu nebe dehan pozisaun PR iha nasaun nebe opta SEMI PREZIDENCIAL FRAKU. Asaun PR nian ne’e konfirma fali katak UKUN NAIN obedece ba lei tambá lei mak sai mata dalan. Obrigado ba PR Lu Olo bele hanorin ona ita oinsa obedece ba lei hodi ukun ita nia povo. 

Saida mak akontece depois EA?
Kampane Remata ona, Parlamento forma tiha ona, no hein governo da-walu hodi apresenta programa atu responde ba prekupasaun povu inklui komprimisu nebe partido manan sira halo ho eleitores sira momento kampane. 

Elisaun LAOS koalia deit semak manan maibe iha esperanca nebe bot liu ba sira nebe mak manan hodi lori povu ba moris diak. Ita tenke hatene mos katak nasaun laos lidernaca sira nian maibe ema hotu-hotu nian i ho nunee ema hotu iha mos responsabilidade hodi lori nasaun ba diak. “ Agora manan tiha ona, komesa tuur ona iha kadeira, no TEMPU ona koalia oinsa REALIZA KOMPREMISU”.

Agora sira laos ona kampane maibe sira duni mak sei afirma promessa sira iha tempu liu ba. I so sira mak sei hatur hahalok nebe merese hodi sira ejiste. Sira nia liderança nebe mak lolos mak sei halo metin sira nia ukun. Sira tenke afirma katak SO SIRA MAK HATENE HAKUAK EMA HOTU SEIN DISKRIMINASAUN, SO SIRA MAK BELE FAHE RIKU SOIN TIMOR HANESAN, NO SIRA MAK LORI ESTABILIDADE ESTADU hodi HAMETIN NASAUN. Estetementu politiK sira ne’e hau fiar katak iha nia sentidu responsabilidade, iha nia sentidu capacidade nudar líder iha nasaun democrático, no iha sentidu estado nebe as (laos ita ejije ema seluk mak koalia sentidu estadu). Ho poder politika nebe mak sira iha, publiku sei la duvida tambá so sira mak hatene jere poder hodi lori povu ba prosperu. Ita hotu fiar katak iniciu nebe mak sei mosu husi 8 governu, i koncedera asuntu publiku nebe mak durante ne’e sai prekupasaun inklui kompremisu eleitoral sira nebe AMP rasik halo. Ex. APAGA LEI PENSAUN VITALICIA, SULAN KORUPTOR SIRA HO APROVA LEI ANTI KKN, VETERANO FALSU, SAUDE BESIK BA POVU, ESKOLA DIAK BA POVU, DADA BEE MOS BA EMA HOTU, ESTRADA RURAL NEBE DIAK, NSST. Ho kompremisu ne’e, halo sira MERESE EJISTE no halo governo nee forte atu ukun povo to’o mandatu konstituisaun. Manan elisaun ho maioria absoluta nudar rekezitus poder politik as liu ba AMP hodi forma Oitavu Governu nebe forte. Ho deklarasaun politik no programa nebe kapas ona, sei kompleta ho equipa nebe diak hodi ezekuta. 

ESTRUTURA 8 GOVERNU SEI KONFIRMA BOSOK GA TEBES


Sasukat nebe sei difisil tebes tambá kompremisu eleitoral iha leten sei sai debate interna partido alianca sira antes sai programa 8 governo hodi lori ba Parlamentu Nacional. Isu sira nebe apa’ar ho formasaun 8 governo mak korupsaun, sei reflecte iha estrutura ne’e ga lae? (Ita hein). Saida mak Maun Taur koalia bele sai realidade duni, katak semak iha ona relasaun ho tribunal sei la tama membro governu. Ita mos fiar katak kriteriu sira nebe mak liga korupsaun no ho membro governu foun sei LOKE/ transparência publiku fo mos opiniun. Ita mos la bele haluha katak Imunidade membro governo mos kontribui prosesu tribunal no sai mos bareira diak ba politikus koruptu sira durante ukun liu no agora. (dadaun buka meius oinsa mak SALVA AN IHA 8 GOVERNO). Seluk nebe mak bele hahu kedas iha iniciu mak Deklarasaun riku-soin membro governu foun nudar komitmentu diak i seriu hodi lori governa mai mos-husi KKN no ba futuru. I ita tenke tau fiar ba Premeiru Ministru foun hodi hare asuntu refere. Maibe se nomeisaun PM mak monu ba maun Taur Matan Ruak hau fiar isu nemak sei sai priodade ba nia membro sira iha 8 governo mai. Integridade TMR sei sai lalenok hodi hamosu estrutura nebe mak iha credibilidade tambá nia mak sei hili nia ministru sira atu servisu ho nia iha futuru (mesmu difisil). Iniciu nebe sei termina integridade liderança no bele tulun ejistencia 8 governo to’o remata. Aliende integridade estrutura 8 governu, isu nebe publiku hein mak programa pro povu nebe sei diak liu 7 governu nebe AMP rezeita. Ita iha esperanca katak programa sira mai sei reflecte duni saída mak hau menciona iha leten. So nune mak bele konfirma liafuan dehan“ SO SIRA MAK BELE FORMA GOVERNU NE’E METIN”, ne’e teze nebe mak atrativu duni.

213,974 VOTUS MAK SEI SAI OPOSISI BA 8 GOVERNO 

Hau nia opiniun; Iha buat rua mak sei diriji Fretilin hakat tuir durante sai oposisi depois EA. Premeiru; Fretilin sei halo knar tuir principio democracia no lei nebe vigor iha Timor Leste. Nia sei la-haraik an hodi hetan buat nebe mak laos ninian maibe FRETILIN sei hamriik hodi kontra sasan sira nebe mak hadao ema barak nia dereitu fundamental hanesan edukasaun ba povu, saúde ba povu, sosio-ekonomia povu, infraestrutura baze tuir konstituisaun. Segundu, Fretilin sei hamriik hanesan forca politika no sei halo politika tuir esperencia nebe mak iha ona bainhira ejije. Nia sei hamriik hodi afirma ba partido seluk katak buat nebe estadu nian laos monopolia partido ida ka rua ou pessoal ruma maibe oinsa partido sira idaidak halo avaliasaun hodi IHA RESPONSABLIDADE BA ASUNTU REFERE. Nia mos sei hamriik hodi fo resposta ba politikus seluk katak LISAUN IMI MAK FO, AGORA LALIKA DUVIDA MAI FRETILIN-PD. Ami fiar katak, Liderança Fretilin hatene diak konaba asuntu segundu, tambá nemak mosu rezolusaun hodi bandu kuadru Fretilin sei la-involve iha 8 governu no sei ba halo knar hanesan oposisi iha Parlamentu Nacional. Media social dadaun balu forma opiniun konaba liderança Fretilin ho líder partidu seluk hodi provoca reasaun husi militante Fretilin antes estrutura 8 governo forma. Maibe opniun ne’e rasik sai polemika fila fali nain rasik tambá 213,974 sei acompanha prosesu ne’e i bele mos banati saída mak AMP halo tinan 2017. Iha parte
Seluk fali REKERE SENTIDU ESTADU BA FRETILIN-PD RELASIONA HO WO FOIN DADAUK iha Parlamentu Nacional konaba elisaun representante meza parlamentu. WO buat normal iha sentidu democrático, WO katak nia la konkorda ho buat sira nebe seluk halo, no WO sei diak liu saída mak acontece iha tinan kotuk no publiku sei lembra hela liafuan ne’e “IMI BRANI VOTA KONTRA PROGRAMA 7 GOVERNU” mesmu programa ne’e rasik sidauk hare ho-matan. Ne’e hatudu sentidu estadu ga há-fraku valor democracia? Politikus AMP tenke hatudu an diak liu inklui sentidu estadu hodi fo ezemplu ba seluk. Sentidu estadu laos Fretilin-PD deit, maibe sentidu estadu ema hotu nia responsabilidade. Se reklama karik povu tenke reklama ba maun Xanana-ho nia CNRT nebe ukun tinan 10 liu ba no agora atu kontinua tan. Sira nia programa tinan 10 liu ba iha sentidu estadu ga lae? Membro sira nebe koruptu nemak bolu sentidu estadu? Ou Abandona povu no halo projetu bot mak sentidu estadu? Ga Susesu halo grupu kiik ida sai RIKU nemak sentidu estadu? Kontinua...............https://www.youtube.com/watch?v=ZO0fLw_mTio

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Papel Auditoria Interna iha Instituisaun Estadu Timor Leste

POLITIKA FISKAL TIMOR LESTE NO REALIDADE

Kualidade de Dadus Census 2015 Entre Espektasaun Governo no Obstaklu