ELITE EKONOMIA BOKUR ONA_DRAF1
AGORA HANOIN
LISUK BA EKONOMIA ESTADU (POVU)
Reflesaun 1
Elite ekonomia tuir hau nia
hanoin katak sira nebe mak hetan preveleiju husi kuelker decijaun nebe mak
governo/estado foti hodi goja no hadiak sira vida ekonomia liu husi salariu (publiku
no privadu), atividade emprenza, no pensaun oioin. Hare husi oportunidade hodi asesu ba rekurcu estadu hatudu katak klaramente ema sira nebe mak iha kapacidade
intelektual, politikus, emprezariu, no veteranu sira mak hetan preveleiju liu.
Hau mos la-kestiona ba kestaun nee tamba sira iha dereitu, maibe ida sai pontu
inportante mai hau mak oinsa SIRA ”
trata ekonomia estadu (povu)”?
Oinsa los mak governo kria oportunidade
hanesan ba ema barak! Ita hotu konkorda katak Liberta Povu laos-ona slogan iha
tempu rezistencia maibe governo tuir nia knar tau iha asaun hodi tulun povu iha
area rural atu hetan mos preveleiju ukun rasik an. Elite sira nia sente rasik
katak vida moris ekonomia iha 1999-2008 nebe nakonu-ho difikuldade, kompara-ho 2009
ate agora. Iha parte seluk, povu nia moris helik iha elite nia uma sor-sorin nebe ema hare husi dook dehan katak Timor Leste riku tebes no kresementu ekonomia TAKA REALIDADE POVU MAIORIA. Ita bele kompara kondisaun hela fatin, saude familia, sira nia hatais, nutrisaun familia, edukasaun, asesu ba informasaun, nsst sai realidade nebe helik iha elite nia kalilin. Politikus finjidus nebe Governo ho Parlamentu Nacional kria i promulga tan husi Prezidenti da Republiku sai situasaun normal nebe ita hotu asiste iha tinan 2009 tesik mai too agora.
Politikus FINJIDU 1: Representa
Povu, Elite sira ne’e halo dupla funsaun, katak sira mos hanesan ema politikus
nebe foti decijaun, i iha tempu hanesan sira mos nudar autor ekonomia (ida seluk
kria politika, i seluk fali simu nia beneficiu; depois fahe pursentu). Semak
haksesuk malu projetu iha fat-fatin? Semak haksesuk malu kadeira iha parlamentu
no governo? Semak bele manan tender/hetan projetu? Nia resposta: ELITE. Politikus
FINJIDU 2: ATRAZA POVU NIA KONECEMENTU, Elite sira ho konsencia kria gap
(LAKUNA) liu-husi modelu ha-fahe edukasaun povu nebe atrajazadu ho kondisaun
oioin ho edukasaun setor privadu nebe mak facilidade diak. Realidade hatudu la-iha
elite nia oan eskola iha eskola publiku nebe governo rasik mak kria (saida mak
ida ne’e? Modelu liberta povu mak nune ka?) Iha hau nia hakerek balu publiku ona katak kondisaun ida " ITA BOLU KONSPIRASAUN POLITIKA MODELU KOLONIALISTA". Liurai nia oan mak bele eskola diak (tantu eskola publiku ou privadu/colegio iha momentu ne'eba). Politikus FINJIDU 3: Ho kondisaun
rua iha leten, elite sira badinas halo manobra ho opiniun hanesan: nain ba funu,
sai suku tama suku tama suku, forma zona ekonomia, dun malu ukun la-los,
figura-an no hatun sira seluk, nsst seluk tan. Asaun sira nee halo ho
sadar(konsencia) katak kadeira sai objetivu
elite i povu nudar instrumentu.
Rekonecementu estado ba nain ba funu (veteranu) halo-ona no preveleiju ida
nee maioria simu-ona ho lia-fuan badak pensaun. Mesmu nune asuntu elite nain ba
funu sidauk remata ho nia komplekcidade nebe mak apresenta husi elite
seluk(governante). Perguntas, SEMAK TRATA IMI NIA ASUNTU? Ninia resposta IHA IMI
RASIK. Tamba sa sidauk hotu? Imi nia kamizola mak hatais ho-kor oioin maibe imi
nafatin grupu elite duni, nusa imi nia asuntu sai kompleksu? Se imi nebe konece
malu deit la-resolve problema nee, satan ami nebe mak LA-PARTENCIA BA GRUPU
ELITE NEE (NAIN BA FUNU=VETERANU). Ou
forma ida hodi HA-TAUK publiku katak komplekcidade asuntu veteranu nudar
realidade ida nebe mak la-bele resolve dunik hodi kria SIKLU NEBE IMI MEHI (teze
ida). Komplekcidade problema nee BELE HELIK-HOTU PROBLEMA POVU NEBE MAK IHA
TIMOR LESTE (teze ida mos). Kuandu hanesan dadaun, entau povu mak sala; i mesmu
nain ba funu luta tamba povu? Ou agora depois ukun an povu firmi hodi servi elite liu husi kadeira nebe sempre
hadulas iha fatin? Povu tanis ba nia moris lorloron tamba nia kondisaun ekonomia,
hela fatin, hahan, edukasaun ba nia oan sira, nutrisaun, bee mos, agora elite tanis
tamba................... i sira rasik vinga malu no lori nafatin povu nudar nia
alvu argumentasaun politika????
Reflesaun 2
MUDA MENTALIDADE BUKA KADEIRA NO OSAN SAI OBJETIVU FORMA PARTIDU
Indonezia nia lisaun barak konaba modelu lideranca nebe nia atetude
koruptu. Kuaze sistema kontrola nebe mak sira forma LAOS ona sai sasukat hodi
limiti buat nebe mak tuir lolos ha-lakon publiku nia dereitu. Lideranca ninia
moral hodi kaer-ukun sai prekupasaun ema barak tamba lei hamriik iha lei leten
no instituisaun nebe harii hodi halo prevensaun mos infrenta difikuldade oioin
momentu halo nia knar. Valor Integridade atu lakon ona iha tempu dadaun tamba
ambiente nebe ita hela-ba no siklu pesoal kaer ukun nebe la-dook husi kultura
koruptu. Intelektual lubun mos prekupa-ho sistema rekrutamentu partidu nebe sei
fo fatin ba ema sira nebe involve iha kazu/krimi tamba deit razaun democracia.
Kondisaun ida nee, hatudu katak nein partidu tuan nomos partidu foun nia
objetivu mak kadeira LAOS UKUN HODI SERVI POVU.
Oinsa Timor Leste? 32 (sei iha tan) partidu politika no kalkulasaun katak total
votus nebe sei haksesuk malu iha 2017 ± 800 mil i rata2 ita distribui ba numeru
partidu nebe iha kada partidu hetan 25 mil. Se ita dada situasaun nee
representa ema nain rua tuur parlamentu nacional, no nain 3 hodi tuur iha
governo saida mak akontece iha tempu tuir mai? Premeiru; modelu nee potencial boot
reflete mentalidade buka kadeira LAOS
UKUN. Atetude politika nee hatudu ona katak sai-tama partidu buat normal tamba
democracia, i reflete mos kultura la-pasencia/ansi
hodi tuir kaderizasaun partidu nebe lori tempu. Hau nia observasaun no opiniun
katak ema sira nebe ha-mosu partidu foun hanesan mos troka faru deit i nia isin
nafatin deit (publiku bele hare rasik). Movimentu elite sira nee haburas duni
democracia, maibe ameasa ba desenvolvimentu estado tamba wainhira husik hela
partidu ida ba partidu seluk hanesan mos harii nia vizaun ohin aban muda tan
fali vizaun seluk (povu sai konfuzaun I SIRA LA-IHA INTEGRIDADE). Publiku asiste ona, oinsa sira nia prosesu harii
partidu!!!
Fofoun sira forma uluk opiniun hodi koalia at partidu nebe sira
husik hela (partidu tuan), ema sira nee halo ataka hahu husi lider partidu too
nia militante no hotu ida nee sira dehan “AMI NIA PARTIDU FOUN”, sidauk involve
iha ukun no sei virgen. Los duni partidu foun maibe ema nebe harii partidu foun
duni? Atetude nee rasik halo duvida i ema sira nee nia integridade sai pontu de
vista ba publiku hodi fiar liliu atu lori estadu ba futuru? Pratika buka
kadeira seluk, wainhira kaer ukun mak projetu bele fahe ba malu depois bele
fa’an tutan too kualidade projetu fa’an hotu. Nemos kestaun nebe akontece iha
ita kultura politika, sira nebe kaer-ukun asegura-liu grupu/partidu nia
interece duke kadeira nain (povu). Iha funsaun publiku mosu kaderizasaun
partidu liu husi rekrutamentu (ita rekruta depois Komisaun Funsaun Publiku
legaliza) tamba antes tuur iha kadeira kompremisu lao tiha ona. Kaderizasaun
refere ha-kotu politika hasa’e produsaun agrikultura hela-ho material no fini
nebe mak distribui laos bazeia lista agrikultor maibe bazeia lista partidu
politika(hare rezultadu saida?). Mentalidade sira nee hotu presija muda hodi
forma konsencia ukun nain iha atetude servi laos ibun maibe realidade. Ho tempu nebe mak ita atravesa, hahoris mos
lisaun nebe mak ita aprende hodi muda mentalidade no atetude Timor Oan kaer
ukun diak nakonu ho responsablidade.
Reflesaun 3
Estadu Timor Leste Riku Minarai maibe KIAK IHA JESTAUN; AMEASA BA
SUSTENTABLIDADE EKONOMIA
Premeiru: Timor Leste ekonomia minarai nudar
realidade nebe ita rekonece, 85% Orcamentu Jeral Estadu tinan 2016 forma husi
fundus petrolifru, restu 9% husi rendementu domestika, no emprestimu 6%. Segundu; Dependencia Timor Leste ba
produtu importasaun sai aprosimasaun seluk nebe hatudu katak ita nia ekonomia baze iha rai-laran
la-sufisiente hodi hatan ba demande domestika. Produtu hanesan ayam potong,
senora, modo tahan, fehuk roupa, na’an, ikan reflete ona ba governante sira
hodi promove produtu refere iha rai-laran. Estatistikamente ita nia valor
importasaun kada fulan monu-iha $35-$45 miloens. Terceiru: Governo mos la-iha dadus ba povu agrikultor sira iha
teritoriu Timor Leste. Ita nia sensus nebe halo nunka koalia numeru agrikultur
tuir sira nia area. MAP nia garganta hodi hasa’e produsaun diak, maibe tuir hau
planu nebe diak tenke bazeia ba dadus nebe diak. Quatru; Timor Leste nia politika fiskal KONSUMU deit, katak tinan 2008 tesik mai
governo halo planu hodi hatan deit ba nececidades elite sira liu-husi projetu
sein kualidade, pensaun ba nain ba funu........., viajen governante sira (lokal
nomos estranjeiro)..........., politika ceremonial sira (dala ruma harii
sintina no fatin lixu mos governante sira mak TENKE INAGURA TOO GASTA OSAN
VIAJEN BOOT LIU FALI VALOR PROJETU NEE RASIK hehehehe. Ita nia moral moras hotu
katak delegasaun servisu LA-IHA ONA MAIBE FORMA ESTRUTURA OIOIN IHA GOVERNASAUN
LARAN.
Governante no Parlamentu TAMA IHA LASU GRUPU-IDA
Publiku nia esperanca ba Governo ho Parlamentu nia papel inportante los
hodi jere rekurcu minarai ho diak atu garantia sustentablidade ekonomia Timor
Leste. Ita nia Parlamentu Nacional
presija revista fali lei jestaun orcamentu nebe sira halo kada tinan ninia
impaktu ba povu. Modelu jestaun osan estadu nebe mak halai ba konsume presija
reve atu nune desenpenho orcamentu estadu hodi hatan-ba problema ekonomia baze.
Ita duvida asaun governante no parlamentu nebe pro-liu merkadu duke presenja
estadu hodi tulun ekonomia baze nebe forte. Iha indikasaun grupu kiik ekonomia
nebe hahu lohi governo ho razaun jestaun la-efisiente, naha fiskal governo
todan, no governo la-iha osan hodi entegra atividade ekonomia nebe produtivu ba
setor privadu. Lohi seluk nebe grupu sira koalia mak investementu estadu (tuir grupu ne'e) TENKE identiku-ho RETURNU/LUKRU (hau nia prekupasaun!!! Se estadu buka lukru ona, entau sasan publiku semak
fornece fali? Setor privadu atu halo fali estrada, ospital, eskola, bee mos ou seluk ba publiku ho nia investementu?) Liafuan sira nee
LAOS LANCA DEIT MAIBE HALO TIHA ONA DECIJAUN BALU (HARE PROSESU TT nebe governo lakon ho fali setor privadu!!!!!!!!!!) Namdigas kompania sira ne'e hetan facilidade husi esttado i ikus mai sira mak manan fali kompetisaun ho estado???? PRESIJA INVESTIGASAUN. Depois ida nee, sira fo konsulta
ba governo hodi koalia deversifikasaun ekonomiku, sira mos koalia malisan
ekonomia minarai, no sustentalidade fiskal. Governanate no parlamentu oras ne’e
hela iha lalehan karik, aprova planu ida maibe la-sukat nia influencia ekonomia
ba povu, la-sukat baze ekonomia hira mak sei harii, la-sukat ema hira mak sei
hetan beneficiu husi planu refere. Sira komesa RAME2 koalia estudu viabilidade
no returnu projetu ba estadu; depois se estado koalia returnu entau setor
privadu koalia saida? Kuandu ita asiste governasaun AMP tesik mai, despeza sira
nebe governo forma la-iha sentidu ba sustentablidade. Ita bele hare setor
ekonomia sira hakdasak, desenvolvimentu infraestrutura rural patina,
produktividade no kreatividade autor ekonomia rural zero. Situasaun nee nunka
sai argumentasaun ba governu no parlamentu hodi kria planu (revista mos kompetencia membro
governo no parlamentu nebe produtu husi partidu politika sira, katak sira nia
kapacidade krekas los maibe buka hadiak deit nia fiziku hodi bokur). Atu dehan katak; estadu LAOS KOALIA LUKRU/RETURNU MAIBE
DECIJAUN NEBE NIA FOTI FO BENEFICIU BA NIA POVU KA LAE, investementu ba setor
publiku partencia governu nudar nia papel (Adam Smith no hare mos konstituisaun
artigu 138). Tamba ne’e husu governo no parlamentu LA-BELE TAMA IHA LASU FALSU
NEBE DADAUN HALO. Artigu 138 asegura governu nia papel iha merkadu, fo governu
nia knar hodi halo atividade ekonomia dereita (inklui kria kompania publiku ou
se-lae revista took nasaun kapitalista sira, papel governu iha ga lae? Keta
dukur no kontenti ho imi nia pozisaun);
EKONOMISTA PRO MERKADU, KARIK IMI MORIS NO HELA IHA TIMOR?
Ita urgulho Timor Oan matenek nebe hetan husi Australia, Indonezia,
Portugal, America, Philipina, nsst. Saida mak ita hetan husi ne’eba nudar
esperencia nebe diak no riku soin nebe sei utiliza desenvolve ekonomia Timor
Leste. Iha realidade Timor Leste nebe dala ruma DIFISIL TEBES utiliza
esperencia sira ne’e. Ezemplu; nasaun sira nebe hau temi iha leten nia
kondisaun ekonomia hamriik metin ho idade nebe la-nurak. Sira laos sai hanesan
kedas momentu ita ba eskola maibe nia istoria lubun ida mak to’o iha momentu
ne’eba (ita nia kakutak keta tama LASU). Ita kontenti bele halo andar hanesan
edeficiu ministerio das financas, maibe nasaun sira dadaun oinsa sira halo
reklamasi/ateru tasi hodi harii cidade foun/portu foun. Nee realidade ho nia
reasaun ba situasaun nebe ITA HOTU FIAR KATAK LA-HANESAN. Singapure, Japan
depois bomba Hirosima no Nagasaki, Korea du Sul, China sira servisu bazeia sira
nia kultura no realidade pois mak hamriik hanesan dadaun.
Agora Timor Leste oinsa? Ita nia maneira hamriik atu ba iha mehi nasaun nee oinsa? Politikus dehan halo estrada diak hodi facilita agrikultor lori nia produtu ba iha merkadu; nemos los. Maibe oinsa governo HAHU ULUK POLITIKA identifika agrikultores, pois politika hasae produsaun, no ikus koalia merkadu; buat nebe simples baratu i bele koalia sustentablidade ekonomia. Hau nia prekupasaun hahu husi governu foun depois elisaun ita TENKE IHA MEHI TINAN 5-10 FORMA EKONOMIA BAZE NEBE FORTE BAZEIA BA KARAKTERISTIKU KONDISAUN. Oinsa uza osan minarai hodi harii ekonomia alternativa ba reseitas estadu iha tinan 5-10 mai.
Se ita nia OJE kada tinan nia montante $ 1,5 biloens, hau propoin 25% husi ne'e harii ekonomia baze. Buat hotu depende ba politikus sira, i dadaun sira la koalia ida ne'e mas HAKSESUK MALU KADEIRA DEIT. "" POVU LA ESKOLA NE'E SENTE MOE, MAS POLITIKUS SIRA DEHAN NE'E NORMAL"".
Agora Timor Leste oinsa? Ita nia maneira hamriik atu ba iha mehi nasaun nee oinsa? Politikus dehan halo estrada diak hodi facilita agrikultor lori nia produtu ba iha merkadu; nemos los. Maibe oinsa governo HAHU ULUK POLITIKA identifika agrikultores, pois politika hasae produsaun, no ikus koalia merkadu; buat nebe simples baratu i bele koalia sustentablidade ekonomia. Hau nia prekupasaun hahu husi governu foun depois elisaun ita TENKE IHA MEHI TINAN 5-10 FORMA EKONOMIA BAZE NEBE FORTE BAZEIA BA KARAKTERISTIKU KONDISAUN. Oinsa uza osan minarai hodi harii ekonomia alternativa ba reseitas estadu iha tinan 5-10 mai.
Se ita nia OJE kada tinan nia montante $ 1,5 biloens, hau propoin 25% husi ne'e harii ekonomia baze. Buat hotu depende ba politikus sira, i dadaun sira la koalia ida ne'e mas HAKSESUK MALU KADEIRA DEIT. "" POVU LA ESKOLA NE'E SENTE MOE, MAS POLITIKUS SIRA DEHAN NE'E NORMAL"".
Komentar