ELITE EKONOMIA BOKUR ONA_DRAF1

AGORA HANOIN LISUK BA EKONOMIA ESTADU (POVU)
Reflesaun Badak ba Partidu Politiku 2017

Reflesaun 1
Elite ekonomia tuir hau nia hanoin katak sira nebe mak hetan preveleiju husi kuelker decijaun nebe mak governo/estado foti hodi goja no hadiak sira vida ekonomia liu husi salariu (publiku no privadu), atividade emprenza, no pensaun oioin. Hare husi oportunidade hodi asesu ba rekurcu estadu hatudu katak  klaramente ema sira nebe mak iha kapacidade intelektual, politikus, emprezariu, no veteranu sira mak hetan preveleiju liu. Hau mos la-kestiona ba kestaun nee tamba sira iha dereitu, maibe ida sai pontu inportante mai hau mak oinsa SIRA ” trata ekonomia estadu (povu)”?
Oinsa los mak governo kria oportunidade hanesan ba ema barak! Ita hotu konkorda katak Liberta Povu laos-ona slogan iha tempu rezistencia maibe governo tuir nia knar tau iha asaun hodi tulun povu iha area rural atu hetan mos preveleiju ukun rasik an. Elite sira nia sente rasik katak vida moris ekonomia iha 1999-2008 nebe nakonu-ho difikuldade, kompara-ho 2009 ate agora.  

Iha parte seluk, povu nia moris helik iha elite nia uma sor-sorin nebe ema hare husi dook dehan katak Timor Leste riku tebes no kresementu ekonomia TAKA REALIDADE POVU MAIORIA. Ita bele kompara  kondisaun hela fatin, saude familia, sira nia hatais, nutrisaun familia, edukasaun, asesu ba informasaun, nsst sai realidade nebe helik iha elite nia kalilin. Politikus finjidus nebe Governo ho Parlamentu Nacional kria i promulga tan husi Prezidenti da Republiku sai situasaun normal nebe ita hotu asiste iha tinan 2009 tesik mai too agora.
Politikus FINJIDU 1: Representa Povu, Elite sira ne’e halo dupla funsaun, katak sira mos hanesan ema politikus nebe foti decijaun, i iha tempu hanesan sira mos nudar autor ekonomia (ida seluk kria politika, i seluk fali simu nia beneficiu; depois fahe pursentu). Semak haksesuk malu projetu iha fat-fatin? Semak haksesuk malu kadeira iha parlamentu no governo? Semak bele manan tender/hetan projetu? Nia resposta: ELITE. Politikus FINJIDU 2: ATRAZA POVU NIA KONECEMENTU, Elite sira ho konsencia kria gap (LAKUNA) liu-husi modelu ha-fahe edukasaun povu nebe atrajazadu ho kondisaun oioin ho edukasaun setor privadu nebe mak facilidade diak. Realidade hatudu la-iha elite nia oan eskola iha eskola publiku nebe governo rasik mak kria (saida mak ida ne’e? Modelu liberta povu mak nune ka?)  Iha hau nia hakerek balu publiku ona katak kondisaun ida " ITA BOLU KONSPIRASAUN POLITIKA MODELU KOLONIALISTA". Liurai nia oan mak bele eskola diak (tantu eskola publiku ou privadu/colegio iha momentu ne'eba). Politikus FINJIDU 3: Ho kondisaun rua iha leten, elite sira badinas halo manobra ho opiniun hanesan: nain ba funu, sai suku tama suku tama suku, forma zona ekonomia, dun malu ukun la-los, figura-an no hatun sira seluk, nsst seluk tan. Asaun sira nee halo ho sadar(konsencia) katak kadeira sai objetivu  elite i povu nudar instrumentu. 
Rekonecementu estado ba nain ba funu (veteranu) halo-ona no preveleiju ida nee maioria simu-ona ho lia-fuan badak pensaun. Mesmu nune asuntu elite nain ba funu sidauk remata ho nia komplekcidade nebe mak apresenta husi elite seluk(governante). Perguntas, SEMAK TRATA IMI NIA ASUNTU? Ninia resposta IHA IMI RASIK. Tamba sa sidauk hotu? Imi nia kamizola mak hatais ho-kor oioin maibe imi nafatin grupu elite duni, nusa imi nia asuntu sai kompleksu? Se imi nebe konece malu deit la-resolve problema nee, satan ami nebe mak LA-PARTENCIA BA GRUPU ELITE NEE (NAIN BA FUNU=VETERANU).  Ou forma ida hodi HA-TAUK publiku katak komplekcidade asuntu veteranu nudar realidade ida nebe mak la-bele resolve dunik hodi kria SIKLU NEBE IMI MEHI (teze ida). Komplekcidade problema nee BELE HELIK-HOTU PROBLEMA POVU NEBE MAK IHA TIMOR LESTE (teze ida mos). Kuandu hanesan dadaun, entau povu mak sala; i mesmu nain ba funu luta tamba povu? Ou agora depois ukun an povu  firmi hodi servi elite liu husi kadeira nebe sempre hadulas iha fatin? Povu tanis ba nia moris lorloron tamba nia kondisaun ekonomia, hela fatin, hahan, edukasaun ba nia oan sira, nutrisaun, bee mos, agora elite tanis tamba................... i sira rasik vinga malu no lori nafatin povu nudar nia alvu argumentasaun politika????

Reflesaun 2
MUDA MENTALIDADE BUKA KADEIRA NO OSAN SAI OBJETIVU FORMA PARTIDU

Indonezia nia lisaun barak konaba modelu lideranca nebe nia atetude koruptu. Kuaze sistema kontrola nebe mak sira forma LAOS ona sai sasukat hodi limiti buat nebe mak tuir lolos ha-lakon publiku nia dereitu. Lideranca ninia moral hodi kaer-ukun sai prekupasaun ema barak tamba lei hamriik iha lei leten no instituisaun nebe harii hodi halo prevensaun mos infrenta difikuldade oioin momentu halo nia knar. Valor Integridade atu lakon ona iha tempu dadaun tamba ambiente nebe ita hela-ba no siklu pesoal kaer ukun nebe la-dook husi kultura koruptu. Intelektual lubun mos prekupa-ho sistema rekrutamentu partidu nebe sei fo fatin ba ema sira nebe involve iha kazu/krimi tamba deit razaun democracia. Kondisaun ida nee, hatudu katak nein partidu tuan nomos partidu foun nia objetivu mak kadeira LAOS UKUN HODI SERVI POVU.
Oinsa Timor Leste? 32 (sei iha tan) partidu politika no kalkulasaun katak total votus nebe sei haksesuk malu iha 2017 ± 800 mil i rata2 ita distribui ba numeru partidu nebe iha kada partidu hetan 25 mil. Se ita dada situasaun nee representa ema nain rua tuur parlamentu nacional, no nain 3 hodi tuur iha governo saida mak akontece iha tempu tuir mai? Premeiru; modelu nee potencial boot reflete  mentalidade buka kadeira LAOS UKUN. Atetude politika nee hatudu ona katak sai-tama partidu buat normal tamba democracia, i reflete mos kultura la-pasencia/ansi hodi tuir kaderizasaun partidu nebe lori tempu. Hau nia observasaun no opiniun katak ema sira nebe ha-mosu partidu foun hanesan mos troka faru deit i nia isin nafatin deit (publiku bele hare rasik). Movimentu elite sira nee haburas duni democracia, maibe ameasa ba desenvolvimentu estado tamba wainhira husik hela partidu ida ba partidu seluk hanesan mos harii nia vizaun ohin aban muda tan fali vizaun seluk (povu sai konfuzaun I SIRA LA-IHA INTEGRIDADE). Publiku  asiste ona, oinsa sira nia prosesu harii partidu!!!
Fofoun sira forma uluk opiniun hodi koalia at partidu nebe sira husik hela (partidu tuan), ema sira nee halo ataka hahu husi lider partidu too nia militante no hotu ida nee sira dehan “AMI NIA PARTIDU FOUN”, sidauk involve iha ukun no sei virgen. Los duni partidu foun maibe ema nebe harii partidu foun duni? Atetude nee rasik halo duvida i ema sira nee nia integridade sai pontu de vista ba publiku hodi fiar liliu atu lori estadu ba futuru? Pratika buka kadeira seluk, wainhira kaer ukun mak projetu bele fahe ba malu depois bele fa’an tutan too kualidade projetu fa’an hotu. Nemos kestaun nebe akontece iha ita kultura politika, sira nebe kaer-ukun asegura-liu grupu/partidu nia interece duke kadeira nain (povu). Iha funsaun publiku mosu kaderizasaun partidu liu husi rekrutamentu (ita rekruta depois Komisaun Funsaun Publiku legaliza) tamba antes tuur iha kadeira kompremisu lao tiha ona. Kaderizasaun refere ha-kotu politika hasa’e produsaun agrikultura hela-ho material no fini nebe mak distribui laos bazeia lista agrikultor maibe bazeia lista partidu politika(hare rezultadu saida?). Mentalidade sira nee hotu presija muda hodi forma konsencia ukun nain iha atetude servi laos ibun maibe realidade.  Ho tempu nebe mak ita atravesa, hahoris mos lisaun nebe mak ita aprende hodi muda mentalidade no atetude Timor Oan kaer ukun diak nakonu ho responsablidade.

Reflesaun 3
Estadu Timor Leste Riku Minarai maibe KIAK IHA JESTAUN; AMEASA BA SUSTENTABLIDADE EKONOMIA
Premeiru: Timor Leste ekonomia minarai nudar realidade nebe ita rekonece, 85% Orcamentu Jeral Estadu tinan 2016 forma husi fundus petrolifru, restu 9% husi rendementu domestika, no emprestimu 6%. Segundu; Dependencia Timor Leste ba produtu importasaun sai aprosimasaun seluk nebe hatudu  katak ita nia ekonomia baze iha rai-laran la-sufisiente hodi hatan ba demande domestika. Produtu hanesan ayam potong, senora, modo tahan, fehuk roupa, na’an, ikan reflete ona ba governante sira hodi promove produtu refere iha rai-laran. Estatistikamente ita nia valor importasaun kada fulan monu-iha $35-$45 miloens. Terceiru: Governo mos la-iha dadus ba povu agrikultor sira iha teritoriu Timor Leste. Ita nia sensus nebe halo nunka koalia numeru agrikultur tuir sira nia area. MAP nia garganta hodi hasa’e produsaun diak, maibe tuir hau planu nebe diak tenke bazeia ba dadus nebe diak. Quatru; Timor Leste nia politika fiskal KONSUMU deit, katak tinan 2008 tesik mai governo halo planu hodi hatan deit ba nececidades elite sira liu-husi projetu sein kualidade, pensaun ba nain ba funu........., viajen governante sira (lokal nomos estranjeiro)..........., politika ceremonial sira (dala ruma harii sintina no fatin lixu mos governante sira mak TENKE INAGURA TOO GASTA OSAN VIAJEN BOOT LIU FALI VALOR PROJETU NEE RASIK hehehehe. Ita nia moral moras hotu katak delegasaun servisu LA-IHA ONA MAIBE FORMA ESTRUTURA OIOIN IHA GOVERNASAUN LARAN.

Governante no Parlamentu TAMA IHA LASU GRUPU-IDA
Publiku nia esperanca ba Governo ho Parlamentu nia papel inportante los hodi jere rekurcu minarai ho diak atu garantia sustentablidade ekonomia Timor Leste.  Ita nia Parlamentu Nacional presija revista fali lei jestaun orcamentu nebe sira halo kada tinan ninia impaktu ba povu. Modelu jestaun osan estadu nebe mak halai ba konsume presija reve atu nune desenpenho orcamentu estadu hodi hatan-ba problema ekonomia baze. Ita duvida asaun governante no parlamentu nebe pro-liu merkadu duke presenja estadu hodi tulun ekonomia baze nebe forte. Iha indikasaun grupu kiik ekonomia nebe hahu lohi governo ho razaun jestaun la-efisiente, naha fiskal governo todan, no governo la-iha osan hodi entegra atividade ekonomia nebe produtivu ba setor privadu. Lohi seluk nebe grupu sira koalia mak investementu estadu (tuir grupu ne'e) TENKE identiku-ho RETURNU/LUKRU (hau nia prekupasaun!!! Se estadu buka lukru ona, entau sasan publiku semak fornece fali? Setor privadu atu halo fali estrada, ospital, eskola, bee mos ou seluk ba publiku ho nia investementu?)  Liafuan sira nee LAOS LANCA DEIT MAIBE HALO TIHA ONA DECIJAUN BALU (HARE PROSESU TT nebe governo lakon ho fali setor privadu!!!!!!!!!!) Namdigas kompania sira ne'e hetan facilidade husi esttado i ikus mai sira mak manan fali kompetisaun ho estado???? PRESIJA INVESTIGASAUN. Depois ida nee, sira fo konsulta ba governo hodi koalia deversifikasaun ekonomiku, sira mos koalia malisan ekonomia minarai, no sustentalidade fiskal. Governanate no parlamentu oras ne’e hela iha lalehan karik, aprova planu ida maibe la-sukat nia influencia ekonomia ba povu, la-sukat baze ekonomia hira mak sei harii, la-sukat ema hira mak sei hetan beneficiu husi planu refere. Sira komesa RAME2 koalia estudu viabilidade no returnu projetu ba estadu; depois se estado koalia returnu entau setor privadu koalia saida? Kuandu ita asiste governasaun AMP tesik mai, despeza sira nebe governo forma la-iha sentidu ba sustentablidade. Ita bele hare setor ekonomia sira hakdasak, desenvolvimentu infraestrutura rural patina, produktividade no kreatividade autor ekonomia rural zero. Situasaun nee nunka sai argumentasaun ba governu no parlamentu hodi kria planu (revista mos kompetencia membro governo no parlamentu nebe produtu husi partidu politika sira, katak sira nia kapacidade krekas los maibe buka hadiak deit nia fiziku hodi bokur). Atu dehan katak; estadu LAOS KOALIA LUKRU/RETURNU MAIBE DECIJAUN NEBE NIA FOTI FO BENEFICIU BA NIA POVU KA LAE, investementu ba setor publiku partencia governu nudar nia papel (Adam Smith no hare mos konstituisaun artigu 138). Tamba ne’e husu governo no parlamentu LA-BELE TAMA IHA LASU FALSU NEBE DADAUN HALO. Artigu 138 asegura governu nia papel iha merkadu, fo governu nia knar hodi halo atividade ekonomia dereita (inklui kria kompania publiku ou se-lae revista took nasaun kapitalista sira, papel governu iha ga lae? Keta dukur no kontenti ho imi nia pozisaun);

EKONOMISTA PRO MERKADU, KARIK IMI MORIS NO HELA IHA TIMOR?
Ita urgulho Timor Oan matenek nebe hetan husi Australia, Indonezia, Portugal, America, Philipina, nsst. Saida mak ita hetan husi ne’eba nudar esperencia nebe diak no riku soin nebe sei utiliza desenvolve ekonomia Timor Leste. Iha realidade Timor Leste nebe dala ruma DIFISIL TEBES utiliza esperencia sira ne’e. Ezemplu; nasaun sira nebe hau temi iha leten nia kondisaun ekonomia hamriik metin ho idade nebe la-nurak. Sira laos sai hanesan kedas momentu ita ba eskola maibe nia istoria lubun ida mak to’o iha momentu ne’eba (ita nia kakutak keta tama LASU). Ita kontenti bele halo andar hanesan edeficiu ministerio das financas, maibe nasaun sira dadaun oinsa sira halo reklamasi/ateru tasi hodi harii cidade foun/portu foun. Nee realidade ho nia reasaun ba situasaun nebe ITA HOTU FIAR KATAK LA-HANESAN. Singapure, Japan depois bomba Hirosima no Nagasaki, Korea du Sul, China sira servisu bazeia sira nia kultura no realidade pois mak hamriik hanesan dadaun. 
Agora Timor Leste oinsa? Ita nia maneira hamriik atu ba iha mehi nasaun nee oinsa? Politikus dehan halo estrada diak hodi facilita agrikultor lori nia produtu ba iha merkadu; nemos los. Maibe oinsa governo HAHU ULUK POLITIKA identifika agrikultores, pois politika hasae produsaun, no ikus koalia merkadu; buat nebe simples baratu i bele koalia sustentablidade ekonomia. Hau nia prekupasaun hahu husi governu foun depois elisaun ita TENKE IHA MEHI TINAN 5-10 FORMA EKONOMIA BAZE NEBE FORTE BAZEIA BA KARAKTERISTIKU KONDISAUN. Oinsa uza osan minarai hodi harii ekonomia alternativa ba reseitas estadu iha tinan 5-10 mai. 
Se ita nia OJE kada tinan nia montante $ 1,5 biloens, hau propoin 25% husi ne'e harii ekonomia baze. Buat hotu depende ba politikus sira, i dadaun sira la koalia ida ne'e mas HAKSESUK MALU KADEIRA DEIT. "" POVU LA ESKOLA NE'E SENTE MOE, MAS POLITIKUS SIRA DEHAN NE'E NORMAL"".


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Papel Auditoria Interna iha Instituisaun Estadu Timor Leste

POLITIKA FISKAL TIMOR LESTE NO REALIDADE

Kualidade de Dadus Census 2015 Entre Espektasaun Governo no Obstaklu