Governo Bloku Koligasaun Monu
Transformação Poder ba Jerasaun Vs Intrik Politik
husi
Grupu Lakon Tempu
Grupu Lakon Tempu
Crispin da Costa Perreira
Ida nemak mensagem politika nebe ita hetan
husi polemika remodela, re-strutura, ou reajustamentu durante tinan rua resin la-akontece,
agora sai realidade. Kintu governo nebe forma husi Bloku Koligasaun (CNRT, PD,
no FM) monu ho rezignasaun PM. Situasaun nee lori lisaun ida tan ba povu Timor
Leste nebe foin atu hakat ba idade 13 liu iha tempu ukun rasik-an. Nudar
foin-sae koko halo diskusaun hamutuk, hare no analiza meius oinsa mak jerasaun
antigu sira reziste, halo ona, to’o entegra ba foin-sae.
Dereitu konstitucional; Modelu tolu husi sistema governu hanesan prezidensial,
parlamentaria, no semi parlamentar/prezidensial no ninia variadade nudar
konstrusaun espirensia historia mai husi nasaun sira nebe adopta demokrasia
modernu. Modelu sistema governu nudar karakteristuk ida atu garantia
orientasaun politika no mandatu nebe determina liu husi elisaun geral.
Iha nasaun balun hanesan HAITI (Premeru
Ministru Laurent Lamothe ), ITALIA ( Premeru Ministru Mario Monti ), TUNISA (
Premeru Ministru Hamadi Jebali )iha 2013 no 2014, etc foin lalais ne'e nebe mos
implementa sistema governu parlamentaria no semi parlamentaria/prezidensial
wainhira sira nia premeru ministru regina-an governu monu, premeru ministru
nebe regina ne'e nunka nomea fali premeiru ministru foun ka konsikuensia governu
foun tenki mosu duni maibe liu husi elisaun foun ka elisaun antisipada. Wainhira premeru ministru ida regina-nia an signifika
gorvernu ne'e la iha integridade no la iha mos efetividade husi nia
governasaun, hatudu mos lideransa no gestaun iha governu laran la iha
kapasidade, sira nebe ukun iha frakeza nia laran. Hahalok sira ne'e hatudu
katak aspirasaun no mandatu nebe povo fo
ba sira liu husi elisaun, ukun nain sira la halo tuir no barak liu sira viola.
Tuir lolos, Prezidente da
Republica halo duni elisaun foun ka elisaun antisipada ba governu nebe monu ka
nini premeru ministru regina nia an tamba elisaun nudar instrumentu ba
legitimidade atu reprezenta povo nia suveranu, elisaun mos nudar maneira ida
nebe los liu atu halo tranzisaun ka troka lideransa nebe tuir dalan
kontitusionalidade no sai mos partisipasaun iha politika no sai instrumentu ida
povo sira fo fiar ba sira nia lideransa atu ukun. Lideransa ka premeru menistru
foun nebe mai husi parlamentu ka mai husi elisaun sei hetan integridade politika
ida nebe forte-liu fali premeru ministru ida nebe nomea husi PM tuan tamba
politika no sei hatudu nafatin forsa politika no influensia husi ema ida ka
partidu ruma ba sosiadade no estadu ida ne'e.
Lalaok husi premeru ministru nebe regina-an hodi
nomesaun ba premeru ministru foun bele konsidera los maibe ladiak no la tuir prinsipio suverano povo nian mai husi
parlamentu no seidauk iha serteza husi povo nia hakarak lolos tamba konfiasa
povo nian mak se manan iha elisaun nia tenki ukun. Agora meus ida nebe povo
Timor fo iha elisaun mak CNRT tuir lei tenki ukun hahu tinan 2012 ate 2017. Se
akontese CNRT husi ninia Prezidente nebe sai premeru ministru iha elisaun liu
ba, regina-an otomatikamente mandatu nebe povu fo ba sira tenki lakon no
partido CNRT ka sira nia prezidente labele hili ka nomea fali ema seluk hodi
troka pasta premeru ministru. konstituisaun
artigu 112 pontu 1 alinea b katak governu ida nia knar tenki remata wainhira
simu pedidu demisaun ka reginasaun husi nia premeru ministru rasik.
Konsikuensia juridaka klaru katak premeru ministru nebe regina an lakon ona nia
poder no la iha kbit atu nomea fali ema seluk atu troka nia. Atu nomea Premeru
ministru foun tenki mai husi presidente bazeia ba konstituisaun artigu 85
alinea d katak Nomeia no fó pose ba Primeiru-Ministru ne’ebé partidu ka partidu
sira iha aliansa ho maioria parlamentár hatudu, rona tiha partidu sira-ne’ebé
iha reprezentante iha Parlamentu Nasionál. No premeru ministru nebe nomeadu
ne'e mak tenki proposta nia ministru sira refere ba konstituisaun artigu 86
aline h Nomeia, emposa no ezonera Governu nia membru sira, ho Primeiru-
Ministru nia proposta, tuir artigu 106, numiru 2, nia dispozisaun.
Iha kazu ida ne'e premeru ministru nebe regina-an nomea
fali ema seluk husi partido seluk nebe laos sai vensedor iha elisaun 2012.
Moiria parte programa partido CNRT ka Bloku Koligasaun aprova tiha ona iha
fulan Janeiru 2015. Se ema seluk husi partido seluk hanesan Fretilin mak tenki
kaer fali pasta premeru ministru entaun tenki halo fali apresiasaun foun ba governu nia programa tuir mandatu iha tinan
lima nia laran refere konstituisaun Artigu
108 Governu nia programa pontu 1.
Governu ne’ebé nomeia tiha ona tenke elabora nia programa, no tau iha programa
ne’e objetivu no tarefa sira ne’ebé nia atu hala’o, medida sira-ne’ebé atu hola
no orientasaun polítika prinsipál sira-ne’ebé aatu tuir iha atividade
governamentál nia domíniu ida-idak.
pontu 2. Primeiru-Ministru sei hato’o Governu nia programa, ne’ebé Konsellu
de-Ministrus aprova tiha ona, ba Parlamentu atu apresia, iha prazu la naruk-liu
loron tolunulu hahú iha loron ne’ebé Governu hahú nia funsaun. Se lae sei
konsidera hanesan krizi institusional tuir artigu 100 konstituisaun no
kompetensia husi presidente da Republika atu halo disolusaun no iha elisaun foun
ida. Premeru ministru tenki mai husi partido nebe mak votus maioria iha elisaun
nudar legitimidade nebe forte iha elisaun nebe povo fiar refere ba elisaun
2012. Maibe se partido seluk hanesan Fretilin ka PD ou Frenti Mudansa entau
tenki iha elisaun ida lolos hodi sai sasukat konfiansa povo nian no governu
nebe sei sai kredibel liu iha nia ukun no iha nia fiskalizasaun sira, bazeia
ba Artigu
106 Nomeasaun pontu 1. Primeiru-Ministru partidu ne’ebé hetan votu barak
liu ka partidu sira iha aliansa ho maioria parlamentár maka hatudu no
Prezidente da-Repúblika maka nomeia, rona tiha partidu polítiku ne’ebé iha
reprezentante iha Parlamentu Nasionál.
Se agora ita hare karik nia forma no
modelu hanesan governu Bloku Koligasaun ho ninia premeru ministru mak
rejigna-an maibe nia rasik mak nomeia premeru ministru foun, ita bele konsidera
hanesan modifikasaun tuir interese politik iha objetivu ba tempu badak/kurtu
prazu ou ba tempu naruk. Hare ba efektividade ba jestaun iha governu nomesaun
ba premeru ministru foun atu diriji governu sei la-dun iha rezultadu tamba tempu
hela tinan rua ho balu deit, i oinsa atu hadia buat erru nebe governu Bloku
Koligasaun husik hela no halo oinsa mak bele implementa programa tuir
nesesidade ba povo.
Ho estrutura governu nebe iha bloku
koligasaun ka aliansa nebe iha partido barak sei la iha rezultadu signifikante
tamba partido barak nebe iha governasaun sei hare liu ba sira nia interres
partidaria, satan iha tempu ida nebe besik elisaun, sira hotu nebe involve iha
governu ne'e nia laran sei hare deit ba sira nia an rasik hodi halo acting ka
sirkus deit iha programa ba publiku hodi hatudu deit maibe sei la realiza
kualidade no prestasaun servisu ida nebe diak.
Ho razaun nebe refere
iha leten, mosu hanoin ida katak maneira premeru ministru nebe rejigna nia-an
hodi nomeia fali premeru ministru foun hanesan maneira husi partido bot sira
liu-liu hanesan partido CNRT hodi halo aferkat politika ida ba partido sira
seluk hodi fila fali ukun iha 2017 mai. Hanesan estrategia ka iska ida bele
hamonu partido hanesan PD, Frenti Mudansa, i dada mos Fretilin atu monu ba tahu
laran.
Se
wainhira premeru ministru foun nebe karik failha iha nia ukun durante tinan rua
ho balu mai, mak ba partido CNRT nudar materia kampania diak ida ka sai hanesan
kilat musan hodi bele kasa nia opozitor partido politka sira seluk iha elisaun
politika mai no partido CNRT mak sei hetan legitimidade husi povu nafatin. Ba
partido CNRT tuir sira nia hanoin nomea premeru ministru foun nudar
estrategia ne'e diak liu suspende ka
adia sira nia vitoria ba 2017 duke halao
elisaun antisipada nebe dalaruma bele hamosu deit lalaok kontra produtiva ka
lakon iha elisaun antisipada ida ne'e.
CNRT nomeia partidu seluk hanesan ema
pessoal partido Fretilin ka partido ruma atu sai premeru ministru nudar mos
distribuisaun probelama sira durante CNRT ho nia bloku koligasaun iha sira nia
ukun la konsege resolve no la-dezemvolve povo nia moris atu sai diak. Maibe ita
hare katak sira nia ukun durante ne'e sai hanesan kadeira laos atu servi ba
povo maibe nudar meus no fatin atu hetan riku soin, poder, lukru ba interes
privado, etc.
Se distribuisaun problema durante bloku
koligasaun nia ukun ba partido Fretilin atu ukun iha tinan rua ho balu nia
laran mak la konsege hadia, mak sei sai hanesan Hok ka moru siku nebe tuku monu
karakter pessoal sira iha partido seluk ka iha Fretilin no sei hamosu iha
pensamentu gerasaun foun sira katak Xanana mak nudar heroi ida nebe mak sei
salvador iha 2017 mai.
Maibe Ema barak fiar nafatin katak
difikuldade atu sai premeru ministru antes ou depois Xanana sei iha desvantagem
barak tamba Xanana hanesan lider nebe iha dons natureza nian ka bakat alam
duni. Prespetiva sira ne'e dalaruma presiza hare no atensaun hodi mos hare ba
kondisaun sira tamba ema hotu, se-se deit no sira hotu iha direito no distino
nebe egual atu sai lideransa, maske sira la iha karisma bot, maibe ema ruma
bela hanorin sira no sira bele forma sira nia-an atu sai lideransa. Seluk fali,
povo Timor ohin loron hakarak ka lakohi sei hare Xanana nia figura hanesan ema
nebe iha karisma bot. Maibe iha governasaun no estado importante liu laos
lideransa nia karisma deit ita mos persija kapasidade ema ida nian iha ukun
(sai jestor; líder diak belum tentu sai jestor diak. Ida mak acontece iha tinan
hitu nia laran). La iha edukasaun no normas formal ka informal konaba ema ida
atu sai karismatiku nebe diak maibe oinsa atu sai ema nebe bele ukun ho diak.
Atu dehan katak prosesu sira ne’e laos transformação nebe diak-ba jerasaun
futuru.
Governo
Foun Vs Fiscal Antigu,
Duvidas bo’ot seluk ba governasaun Rui
Maria Araujo nebe kaer pasta Premeru Ministru katak politikamente Bloku
Koligasaun forma ona LASU depois PM foun tama. Faktus hatudu katak Aprovasaun Orcamentu Jeral 2015 halo tiha
ona. Significa programa hotu-hotu perparadu i PM foun ezekuta deit. Ho tempu
nebe limita tebes, bele ga lae membro governo nebe deferenti principio bele
kolabora ho PM nebe laos husi BK? Tambá durante governo AMP no BK hasoru mak dificuldade
ida nee, katak egoísmo setoral forte los ou dala ruma ministru/sekretariu
estadu hadao-malu programa. Se politikus antigu no agora fiar i koncedera Rui
Araujo nudar figuru futuru la-bele halo nia hanesan simbol deit maibe fo nia
espasu nebe luan hodi servi povu hanesan nia halo tiha sector saúde. Prekupasaun
seluk, iha sentimentu la-satisfas husi membro governo nebe manan elisaun maibe
la-hetan fiar husi prezidenti CNRT nudar meius transformação nebe diak.
Sentimentu ne’e bele-mos dificulta servicu PM Foun (dala ruma membro governo
sira bele regula-fali). Persija mos halo apreciasaun ba programa tambá membro
governo mos halo re-estrusaun nebe mak sei fo impaktu planu orcamentu jeral
estado. Perguntas seluk, Oinsa PM Foun bele servicu hodi ajusta buat hirak hodi
implementa? Ita tauk mak tempu ukun ne’e PM Faun halo ajustamentu programa deit
i difisil atu implementa to’o mandatu remata.
Ita nia esperanca katak programa nebe
aprovado ona lao tuir dalan nebe los hodi hatan ba prekupasaun publiku durante
ne’e.
Kauza ba governasaun iha tempu liu-ba nebe failha
1. La-fokus no fo prioridade atu servi
povo.
Sai lideransa nebe efisiensia, ita presiza
kapasidade atu regula no hatene dia-diak programa nebe atu atingi iha tempo
badak, tompo medio, tempo naruk no saida mak bele halo uluk tuir nesesidade
povo nian. Laos lideransa nebe tenki hakarak halo buat hotu la hare ba
realidade Timor nian. Exemplo Iha area TURISMO, Timor Leste agora daudaun la
presiza CARAVANA tamba sei la iha
efisensia tamba gasta mak osan deit, turista mai husi rai liu sei la mai Timor
tamba ba sira lakon tempo deit no kole, tamba ambiente konstrusaun estrada nebe
sei at hela iha teritorio tomak. Iha are hanesan ne'e tenki kria mak
konstrusaun fatin no halao protege ba ambiente atu asegura nia beleza hanesan
hamos, kuda ai-oan atu atrai ema rai liur ka husi Timor rasik bele ba iha fatin
sira ne'e.
2. Lideransa nebe iha mentalidade egoismo
nebe lakohi lakon ba ema seluk. Sente nia-an mak los no nia mak diak liu ba ema
hotu, tamba ninia esforso tomak mak Timor ukun-an. Tuir lolos lideransa ne'e
tenki hatene katak hodi ema hotu nia serviso nebe fo kosar ben, terus, ruin no
ran, mak halo Timor sai ukun-an. Lideransa nebe hare ba nia partido mak los no
la kohi atu serviso hamutuk ho ema seluk. Lideransa hanesan ne'e sei la bele
sai lider Unidade Nasional ba Timor nia dezemvolvemento. Tamba nia sai
apartidaria ona hare ba nia ema iha partido laran no haluha nia maluk sira nebe
uluk terus hamutuk ho nia.
3. Atetude nebe overacting husi ninia
membro no militante sira. Atetude nebe foti lideransa hanesan liurai nebe sala
laek nudar ema ida nebe moris iha vitalisia kibt ba buat hotu nebe rohan laek.
4. Tauk atu hasoru kompetisaun husi ema
seluk. Tamba tauk ema seluk atu foti nia pozisaun, lideransa hanesan ne'e
sempre ema nia lealidade atu hais nafatin sira hodi buka konfiansa nafatin no
sei buka nafatin dalan barak, isu oi-oin, atu dezfia ema nia atensaun, subar
mos iha ema kotuk hodi salva nia-an wainhira publiko sira tau atensaun ba nia.
Lideransa nebe kontestual ka situasional
nudar valor no fontes atu motiva ema hotu iha dezemvolvemento. Iha Livro “New
Realities”, Peter F. Drucker (1997) salenta katak efektividade lideransa ida
nian, laos husi ninia karisma, maibe tenki liu husi nia visaun no servi, nia
hahalok nebe klean ba nia povo, konsiensia ba serviso no vontade bot atu hadia
povo nia moris.
Patria ita liberta ona, bainhira mak ita
liberta povu. Retorika iha politika nia la-bele DURA tambá tempu mak sei julga
ita.
Iha tempu ita esforcu an hodi hatudu hanesan ema líder, buka mos tempu hodi
hatudu an katak ita sai jestor nebe diak ba ita nia povu. Remodelasaun
no reginasaun nudar metodu ida atu hatan ba nesesidade hodi dezemvolve Timor Leste laos atu hare deit ba
lideransa nia karismatiku deit, ita persiza hanesan LideransaTaur Matan Ruak
nebe iha integridade forte no iha inspirasaun, kapasidade rona povo nia
halerik. Exemplo diak nebe Presidente Taur halao mak wainhira nia fo solusaun
no simu reginasaun premeru minstru no ministru sira nian. Presidente Taur Matan
Ruak nia nunka tau kanuru tohar ka abusa poder ba instituisaun no orgaun
soberano sira hanesan Judicial iha kazu krime grave ka ordinaro sira,etc.
Presidente Taur Matan Ruak nia fo suporta no rekomendasaun barak atu
instituisaun estadu atu hadia sira nia kualidade de servisu atu atende
nesesidade povo nia moris. @GPL2015@ TEMPO SEMANAL
Komentar