Governo Bloku Koligasaun Monu

Transformação Poder ba Jerasaun Vs Intrik Politik
husi
Grupu Lakon Tempu

Crispin da Costa Perreira
Ida nemak mensagem politika nebe ita hetan husi polemika remodela, re-strutura, ou reajustamentu durante tinan rua resin la-akontece, agora sai realidade. Kintu governo nebe forma husi Bloku Koligasaun (CNRT, PD, no FM) monu ho rezignasaun PM. Situasaun nee lori lisaun ida tan ba povu Timor Leste nebe foin atu hakat ba idade 13 liu iha tempu ukun rasik-an. Nudar foin-sae koko halo diskusaun hamutuk, hare no analiza meius oinsa mak jerasaun antigu sira reziste, halo ona, to’o entegra ba foin-sae.
Dereitu konstitucional; Modelu tolu husi sistema governu hanesan prezidensial, parlamentaria, no semi parlamentar/prezidensial no ninia variadade nudar konstrusaun espirensia historia mai husi nasaun sira nebe adopta demokrasia modernu. Modelu sistema governu nudar karakteristuk ida atu garantia orientasaun politika no mandatu nebe determina liu husi elisaun geral.
Iha nasaun balun hanesan HAITI (Premeru Ministru Laurent Lamothe ), ITALIA ( Premeru Ministru Mario Monti ), TUNISA ( Premeru Ministru Hamadi Jebali )iha 2013 no 2014, etc foin lalais ne'e nebe mos implementa sistema governu parlamentaria no semi parlamentaria/prezidensial wainhira sira nia premeru ministru regina-an governu monu, premeru ministru nebe regina ne'e nunka nomea fali premeiru ministru foun ka konsikuensia governu foun tenki mosu duni maibe liu husi elisaun foun ka elisaun antisipada. Wainhira premeru ministru ida regina-nia an signifika gorvernu ne'e la iha integridade no la iha mos efetividade husi nia governasaun, hatudu mos lideransa no gestaun iha governu laran la iha kapasidade, sira nebe ukun iha frakeza nia laran. Hahalok sira ne'e hatudu katak aspirasaun  no mandatu nebe povo fo ba sira liu husi elisaun, ukun nain sira la halo tuir no barak liu sira viola.
Tuir lolos, Prezidente da Republica halo duni elisaun foun ka elisaun antisipada ba governu nebe monu ka nini premeru ministru regina nia an tamba elisaun nudar instrumentu ba legitimidade atu reprezenta povo nia suveranu, elisaun mos nudar maneira ida nebe los liu atu halo tranzisaun ka troka lideransa nebe tuir dalan kontitusionalidade no sai mos partisipasaun iha politika no sai instrumentu ida povo sira fo fiar ba sira nia lideransa atu ukun. Lideransa ka premeru menistru foun nebe mai husi parlamentu ka mai husi elisaun sei hetan integridade politika ida nebe forte-liu fali premeru ministru ida nebe nomea husi PM tuan tamba politika no sei hatudu nafatin forsa politika no influensia husi ema ida ka partidu ruma ba sosiadade no estadu ida ne'e.
Lalaok  husi premeru ministru nebe regina-an hodi nomesaun ba premeru ministru foun bele konsidera los maibe ladiak no la tuir prinsipio suverano povo nian mai husi parlamentu no seidauk iha serteza husi povo nia hakarak lolos tamba konfiasa povo nian mak se manan iha elisaun nia tenki ukun. Agora meus ida nebe povo Timor fo iha elisaun mak CNRT tuir lei tenki ukun hahu tinan 2012 ate 2017. Se akontese CNRT husi ninia Prezidente nebe sai premeru ministru iha elisaun liu ba, regina-an otomatikamente mandatu nebe povu fo ba sira tenki lakon no partido CNRT ka sira nia prezidente labele hili ka nomea fali ema seluk hodi troka pasta premeru ministru. konstituisaun artigu 112 pontu 1 alinea b katak governu ida nia knar tenki remata wainhira simu pedidu demisaun ka reginasaun husi nia premeru ministru rasik. Konsikuensia juridaka klaru katak premeru ministru nebe regina an lakon ona nia poder no la iha kbit atu nomea fali ema seluk atu troka nia. Atu nomea Premeru ministru foun tenki mai husi presidente bazeia ba konstituisaun artigu 85 alinea d katak Nomeia no fó pose ba Primeiru-Ministru ne’ebé partidu ka partidu sira iha aliansa ho maioria parlamentár hatudu, rona tiha partidu sira-ne’ebé iha reprezentante iha Parlamentu Nasionál. No premeru ministru nebe nomeadu ne'e mak tenki proposta nia ministru sira refere ba konstituisaun artigu 86 aline h Nomeia, emposa no ezonera Governu nia membru sira, ho Primeiru- Ministru nia proposta, tuir artigu 106, numiru 2, nia dispozisaun.
Iha kazu ida ne'e premeru ministru nebe regina-an nomea fali ema seluk husi partido seluk nebe laos sai vensedor iha elisaun 2012. Moiria parte programa partido CNRT ka Bloku Koligasaun aprova tiha ona iha fulan Janeiru 2015. Se ema seluk husi partido seluk hanesan Fretilin mak tenki kaer fali pasta premeru ministru entaun tenki halo fali apresiasaun foun  ba governu nia programa tuir mandatu iha tinan lima nia laran refere konstituisaun Artigu 108 Governu nia programa pontu 1. Governu ne’ebé nomeia tiha ona tenke elabora nia programa, no tau iha programa ne’e objetivu no tarefa sira ne’ebé nia atu hala’o, medida sira-ne’ebé atu hola no orientasaun polítika prinsipál sira-ne’ebé aatu tuir iha atividade governamentál nia domíniu  ida-idak. pontu 2. Primeiru-Ministru sei hato’o Governu nia programa, ne’ebé Konsellu de-Ministrus aprova tiha ona, ba Parlamentu atu apresia, iha prazu la naruk-liu loron tolunulu hahú iha loron ne’ebé Governu hahú nia funsaun. Se lae sei konsidera hanesan krizi institusional tuir artigu 100 konstituisaun no kompetensia husi presidente da Republika atu halo disolusaun no iha elisaun foun ida. Premeru ministru tenki mai husi partido nebe mak votus maioria iha elisaun nudar legitimidade nebe forte iha elisaun nebe povo fiar refere ba elisaun 2012. Maibe se partido seluk hanesan Fretilin ka PD ou Frenti Mudansa entau tenki iha elisaun ida lolos hodi sai sasukat konfiansa povo nian no governu nebe sei sai kredibel liu iha nia ukun no iha nia fiskalizasaun sira, bazeia ba  Artigu 106 Nomeasaun pontu 1. Primeiru-Ministru partidu ne’ebé hetan votu barak liu ka partidu sira iha aliansa ho maioria parlamentár maka hatudu no Prezidente da-Repúblika maka nomeia, rona tiha partidu polítiku ne’ebé iha reprezentante iha Parlamentu Nasionál.
Governo Foun ho nia Jeitu Forma 
Se agora ita hare karik nia forma no modelu hanesan governu Bloku Koligasaun ho ninia premeru ministru mak rejigna-an maibe nia rasik mak nomeia premeru ministru foun, ita bele konsidera hanesan modifikasaun tuir interese politik iha objetivu ba tempu badak/kurtu prazu ou ba tempu naruk. Hare ba efektividade ba jestaun iha governu nomesaun ba premeru ministru foun atu diriji governu sei la-dun iha rezultadu tamba tempu hela tinan rua ho balu deit, i oinsa atu hadia buat erru nebe governu Bloku Koligasaun husik hela no halo oinsa mak bele implementa programa tuir nesesidade ba povo.
Ho estrutura governu nebe iha bloku koligasaun ka aliansa nebe iha partido barak sei la iha rezultadu signifikante tamba partido barak nebe iha governasaun sei hare liu ba sira nia interres partidaria, satan iha tempu ida nebe besik elisaun, sira hotu nebe involve iha governu ne'e nia laran sei hare deit ba sira nia an rasik hodi halo acting ka sirkus deit iha programa ba publiku hodi hatudu deit maibe sei la realiza kualidade no prestasaun servisu ida nebe diak.
Ho razaun nebe refere iha leten, mosu hanoin ida katak maneira premeru ministru nebe rejigna nia-an hodi nomeia fali premeru ministru foun hanesan maneira husi partido bot sira liu-liu hanesan partido CNRT hodi halo aferkat politika ida ba partido sira seluk hodi fila fali ukun iha 2017 mai. Hanesan estrategia ka iska ida bele hamonu partido hanesan PD, Frenti Mudansa, i dada mos Fretilin atu monu ba tahu laran.
Se wainhira premeru ministru foun nebe karik failha iha nia ukun durante tinan rua ho balu mai, mak ba partido CNRT nudar materia kampania diak ida ka sai hanesan kilat musan hodi bele kasa nia opozitor partido politka sira seluk iha elisaun politika mai no partido CNRT mak sei hetan legitimidade husi povu nafatin. Ba partido CNRT tuir sira nia hanoin nomea premeru ministru foun nudar estrategia  ne'e diak liu suspende ka adia  sira nia vitoria ba 2017 duke halao elisaun antisipada nebe dalaruma bele hamosu deit lalaok kontra produtiva ka lakon iha elisaun antisipada ida ne'e.
CNRT nomeia partidu seluk hanesan ema pessoal partido Fretilin ka partido ruma atu sai premeru ministru nudar mos distribuisaun probelama sira durante CNRT ho nia bloku koligasaun iha sira nia ukun la konsege resolve no la-dezemvolve povo nia moris atu sai diak. Maibe ita hare katak sira nia ukun durante ne'e sai hanesan kadeira laos atu servi ba povo maibe nudar meus no fatin atu hetan riku soin, poder, lukru ba interes privado, etc.
Se distribuisaun problema durante bloku koligasaun nia ukun ba partido Fretilin atu ukun iha tinan rua ho balu nia laran mak la konsege hadia, mak sei sai hanesan Hok ka moru siku nebe tuku monu karakter pessoal sira iha partido seluk ka iha Fretilin no sei hamosu iha pensamentu gerasaun foun sira katak Xanana mak nudar heroi ida nebe mak sei salvador iha 2017 mai.
Maibe Ema barak fiar nafatin katak difikuldade atu sai premeru ministru antes ou depois Xanana sei iha desvantagem barak tamba Xanana hanesan lider nebe iha dons natureza nian ka bakat alam duni. Prespetiva sira ne'e dalaruma presiza hare no atensaun hodi mos hare ba kondisaun sira tamba ema hotu, se-se deit no sira hotu iha direito no distino nebe egual atu sai lideransa, maske sira la iha karisma bot, maibe ema ruma bela hanorin sira no sira bele forma sira nia-an atu sai lideransa. Seluk fali, povo Timor ohin loron hakarak ka lakohi sei hare Xanana nia figura hanesan ema nebe iha karisma bot. Maibe iha governasaun no estado importante liu laos lideransa nia karisma deit ita mos persija kapasidade ema ida nian iha ukun (sai jestor; líder diak belum tentu sai jestor diak. Ida mak acontece iha tinan hitu nia laran). La iha edukasaun no normas formal ka informal konaba ema ida atu sai karismatiku nebe diak maibe oinsa atu sai ema nebe bele ukun ho diak. Atu dehan katak prosesu sira ne’e laos transformação nebe diak-ba jerasaun futuru.
Governo Foun Vs Fiscal Antigu,
Duvidas bo’ot seluk ba governasaun Rui Maria Araujo nebe kaer pasta Premeru Ministru katak politikamente Bloku Koligasaun forma ona LASU depois PM foun tama. Faktus hatudu katak  Aprovasaun Orcamentu Jeral 2015 halo tiha ona. Significa programa hotu-hotu perparadu i PM foun ezekuta deit. Ho tempu nebe limita tebes, bele ga lae membro governo nebe deferenti principio bele kolabora ho PM nebe laos husi BK? Tambá durante governo AMP no BK hasoru mak dificuldade ida nee, katak egoísmo setoral forte los ou dala ruma ministru/sekretariu estadu hadao-malu programa. Se politikus antigu no agora fiar i koncedera Rui Araujo nudar figuru futuru la-bele halo nia hanesan simbol deit maibe fo nia espasu nebe luan hodi servi povu hanesan nia halo tiha sector saúde. Prekupasaun seluk, iha sentimentu la-satisfas husi membro governo nebe manan elisaun maibe la-hetan fiar husi prezidenti CNRT nudar meius transformação nebe diak. Sentimentu ne’e bele-mos dificulta servicu PM Foun (dala ruma membro governo sira bele regula-fali). Persija mos halo apreciasaun ba programa tambá membro governo mos halo re-estrusaun nebe mak sei fo impaktu planu orcamentu jeral estado. Perguntas seluk, Oinsa PM Foun bele servicu hodi ajusta buat hirak hodi implementa? Ita tauk mak tempu ukun ne’e PM Faun halo ajustamentu programa deit i difisil atu implementa to’o mandatu remata.
Ita nia esperanca katak programa nebe aprovado ona lao tuir dalan nebe los hodi hatan ba prekupasaun publiku durante ne’e.
Kauza ba governasaun iha tempu liu-ba  nebe failha
1. La-fokus no fo prioridade atu servi povo.
Sai lideransa nebe efisiensia, ita presiza kapasidade atu regula no hatene dia-diak programa nebe atu atingi iha tempo badak, tompo medio, tempo naruk no saida mak bele halo uluk tuir nesesidade povo nian. Laos lideransa nebe tenki hakarak halo buat hotu la hare ba realidade Timor nian. Exemplo Iha area TURISMO, Timor Leste agora daudaun la presiza CARAVANA  tamba sei la iha efisensia tamba gasta mak osan deit, turista mai husi rai liu sei la mai Timor tamba ba sira lakon tempo deit no kole, tamba ambiente konstrusaun estrada nebe sei at hela iha teritorio tomak. Iha are hanesan ne'e tenki kria mak konstrusaun fatin no halao protege ba ambiente atu asegura nia beleza hanesan hamos, kuda ai-oan atu atrai ema rai liur ka husi Timor rasik bele ba iha fatin sira ne'e.
2. Lideransa nebe iha mentalidade egoismo nebe lakohi lakon ba ema seluk. Sente nia-an mak los no nia mak diak liu ba ema hotu, tamba ninia esforso tomak mak Timor ukun-an. Tuir lolos lideransa ne'e tenki hatene katak hodi ema hotu nia serviso nebe fo kosar ben, terus, ruin no ran, mak halo Timor sai ukun-an. Lideransa nebe hare ba nia partido mak los no la kohi atu serviso hamutuk ho ema seluk. Lideransa hanesan ne'e sei la bele sai lider Unidade Nasional ba Timor nia dezemvolvemento. Tamba nia sai apartidaria ona hare ba nia ema iha partido laran no haluha nia maluk sira nebe uluk terus hamutuk ho nia.
3. Atetude nebe overacting husi ninia membro no militante sira. Atetude nebe foti lideransa hanesan liurai nebe sala laek nudar ema ida nebe moris iha vitalisia kibt ba buat hotu nebe rohan laek.
4. Tauk atu hasoru kompetisaun husi ema seluk. Tamba tauk ema seluk atu foti nia pozisaun, lideransa hanesan ne'e sempre ema nia lealidade atu hais nafatin sira hodi buka konfiansa nafatin no sei buka nafatin dalan barak, isu oi-oin, atu dezfia ema nia atensaun, subar mos iha ema kotuk hodi salva nia-an wainhira publiko sira tau atensaun ba nia.
Lideransa nebe kontestual ka situasional nudar valor no fontes atu motiva ema hotu iha dezemvolvemento. Iha Livro “New Realities”, Peter F. Drucker (1997) salenta katak efektividade lideransa ida nian, laos husi ninia karisma, maibe tenki liu husi nia visaun no servi, nia hahalok nebe klean ba nia povo, konsiensia ba serviso no vontade bot atu hadia povo nia moris.
Patria ita liberta ona, bainhira mak ita liberta povu. Retorika iha politika nia la-bele DURA tambá tempu mak sei julga ita. Iha tempu ita esforcu an hodi hatudu hanesan ema líder, buka mos tempu hodi hatudu an katak ita sai jestor nebe diak ba ita nia povu. Remodelasaun no reginasaun nudar metodu ida atu hatan ba nesesidade hodi  dezemvolve Timor Leste laos atu hare deit ba lideransa nia karismatiku deit, ita persiza hanesan LideransaTaur Matan Ruak nebe iha integridade forte no iha inspirasaun, kapasidade rona povo nia halerik. Exemplo diak nebe Presidente Taur halao mak wainhira nia fo solusaun no simu reginasaun premeru minstru no ministru sira nian. Presidente Taur Matan Ruak nia nunka tau kanuru tohar ka abusa poder ba instituisaun no orgaun soberano sira hanesan Judicial iha kazu krime grave ka ordinaro sira,etc. Presidente Taur Matan Ruak nia fo suporta no rekomendasaun barak atu instituisaun estadu atu hadia sira nia kualidade de servisu atu atende nesesidade povo nia moris. @GPL2015@ TEMPO SEMANAL



Komentar

Postingan populer dari blog ini

Papel Auditoria Interna iha Instituisaun Estadu Timor Leste

POLITIKA FISKAL TIMOR LESTE NO REALIDADE

Kualidade de Dadus Census 2015 Entre Espektasaun Governo no Obstaklu