Ho Governu Maun Boót Kayrala Xanana Gusmaõ "Buat hotu sei nabilan no tuir konstituisaun"

UKUN NE POVU NIAN, UZA DIDIAK UKUN NE, NO UKUN HO RESPONSABLIDADE.
Ukun Rasik An tenki iha sentidu ba povu no desenvolvimentu neébe sustentavel; hatoó PM indijitadu iha konferensia empreza dia 29 de Junho de 2023 iha Aitarak Laran. Ita hotu nia esperança hodi manan elisaun remata ona iha dia 21 de Maio de 2023. Rezultadu partido CNRT sai vençedor husi elisaun ne’ebe diak, hakmatek, no ha-mosu mehi ba futuru Timor Leste ne’ebe diak liu ho forma mudanças. Partido Vençedor ho nia governasaun sei apresenta meta no plano tinan lima ba oin hodi lori mudanças ba povo nia futuro neébe prospero. Koligasaun PD-CNRT nudar resposta ida ba prekupasaun publik sira relasiona-ho problema hanesan: mal nutrisaun, saude publik, kiak, edukasaun povo, kadoras mai Timor Leste, ha-tun/apaga taxa importasaun, agricultura diak, konetividade posto ho posto, posto ho municipio, veterano falso, investemento $65 miliun nia lukru, há-tuur los konstituisaun, anti KKN, kampo trabalho ba jovem, nsst. Governu Maun Boot sei diak liu Publiku dadaun hein hela buat diak saída mak sei mai ho standard diak liu-governo Taur Matan Ruak ne’ebe hahu-ho vingança 2012, kontinua ho sumba OJE 2020, to’o moras covid 19 ne’ebe impede atividade hotu hotu. Laos deit moras covid maibe TMR hasoru oposisi ne’ebe forma opiniun publiku katak moras ne’e bosok no la-iha e retorika(propaganda sai sucesu) konvense duni povo hodi maun boot ba fali ukun. Maun bo’ot nia governu TENKI DIAK LIU hodi reponde prekupasaun sira ne’ebe sira rasik kestiona iha tempo governu Taur. Razaun sira kraik ne’e nudar fundamentu governu da-sai diak no forte: 1. Maun boot nia figura no força politique ne’ebe garantia estabilidade governativa iha PN (37 kadeira) toó tinan lima mai, 2. CNRT-PD iha esperençia ukun kleur (tinan 10 liu) kompara-ho partido seluk iha Timor Leste, 3. Prezidenti da Republika nudar kandidatu husi partido CNRT neébe fo garantia programa governu toó rohan, 4. So sira mak ukun diak liu no tuir konstituisaun. GOVERNU DA-SAI “FAHE DOSI-UKUN NO SIRA NEÉBE IHA KOMPETENÇIA” Democraticomente Partido ne’ebe laos vençedor sei halo nia funsaun nudar oposisi iha parlamento nacional atu iha balansu kontrolu (husi 2012 tesik mai buat ida bolu check and balance la funsiona) tantu oposisi iha parlamento nune’e mos ajençia/NGO/sociadade kampus, tan ne’e ita hein partido oposisi ne’ebe diak no edukativu. CNRT nudar vencedor elisaun 2023 escolha ona partido democratico ba hamutuk forma governo da-sai no maun boot Xanana sai PM. Buat ne’ebe publiku hein maka prosesu/negocio fahe dosi (semak ukupa a, ukupa b, no semak elemina) ne sei tetu no kombina-ho partido koligasaun antes decide (simu posse iha dia 01 de Julho de 2023). Komprimisu politique iha momento kampane sai argumento fundamental negocio líder sira hodi fahe dosi-ukun. Maski iha interesse kommu sai objetivu negoçio maibe wainhira ita refere-ba istoria ukun partido rua situasaun uluk bele repete fali deit. ITA LA KOHI AKONTENCE TAN politikus no líder sira ho-atetude: Ukun mesak mos bubar, koligasaun mos bubar, no la ukun mos barullu. CNRT ho-esperençia forma governu/koligasaun desde tinan 2007 iha Aliança Maioria Parlamentar (AMP), 2012 iha Bloku Koligasaun, 2017 iha governu minoria ukun (PD-Fretilin), 2018 iha governu AMP (CNRT, PLP, no Khunto), no 2020 akonteçe governu viabilizadu e buat neébe la espera; esperençia forma governo sira ne’e ita atu koncidera hanesan kurtina ida hodi hatudu deit iha oin no iha kurtina kotuk elite oituan halo transaksaun nakukun e ikus halo estado prejudicado (povu vitima). Governu ho lema "mudança no rezitus ba membru governu foun maka: membru governu iha esperençia servisu, hakarak servisu makas, no nomeisaun MG bazeia ba necesidade ". Ho numeru membru 46 nomeia ona sira sei lori buat foun, kreativu, inovativu, iha setor oioin ne'ebe sei hakdasak hela. Hau fiar katak lema mundança nee utiliza atu hadiak setor edukasaun Timor Leste, daet mos ba agrikultura, formasaun jovem iha ambitu merkadu trabalho mundial, no mundu digital ne'ebe sai necesidade baziku e mais efesiencia. Edukasaun Timor Leste ho idade 21 iha Siklu 21 Setor edukasaun TENKI DIAK LIU IHA FUTURU? Iha esperençia kolonial ne’ebe lutador sira dadaun ne’e hasoru tempu uluk (ne'e-ba), e wainhira sira diçidi luta kontra kolonialista neé hatudu sira ema neébe matenek hodi e luta ba justiça popular no direito umanu. Deçijaun sira kontra neé mosu husi grupo/ema oituan/ latoó rua nulu ne’ebe iha kapaçidade intelektual tamba iha preveleiju hanesan liurai oan ou kaer rota hodi asesu edukasaun diak (momento neéba). Liurai oan iha oportunidade asesu escola diak hanesan escola colegio ou sai seminarista. Iha duni povo babain nia oan escola, maibe nia nivel la liu quarta clase (karik iha, hau mak la hatene). Biar oituan, ho sira nia matenek maka bele koalia no organiza "Liafuan Ukun Rasik An" ho forma "kontra kolonialista" ho maneira oioin to'o dia de Agusto de 1999 ita hamriik mesak nudar nasaun soberania Timor Leste. Agora depois URA oinsa ita nia edukasaun povo? Ita abandona nafatin edukasaun povo hanesan 21 anos liu ona ne'e? Oinsa Timor Oan nia futuru bele adapta an ho edukasaun siklu 21? Situasaun rekere profesor sira sai facilitador diak hodi intrudus prinsipiu sira siklu 21 no hasaé badaen (skills) estudante sira ho kapacidade: creative thinking, critical thinking, communication, no collaborative. Badaen sira neé iha futuru ho esperanca katak kobre Life and career skills, Learning and innovation skills, information media and technology skills!!! GOVERNU CNRT-PD TENKI KONKORDA KATAK SO EDUKASAUN MAKA HADIAK NIA KOMPETENÇIA NO BELE MUDA EMA NIA KOMPORTAMENTU SIRA INKLUI KORE-AN RASIK HUSI MUKIT NO KIAK. DURANTE NE’E ITA NIA VIZAUN BA FUTURU OAN-SIRA (JERASAUN FOUN) ABU-ABU/LA KLARU (ita hakarak output estudante ho kapacidade akademika neébe kompete iha mundu global). Realidade ohin loron ita sidauk perpara an infrenta "kompetisaun merkadu trabalho mundial" ho Timor Leste ATU ADERE BA ASEAN!!!! Pergunta; Oinsa estadu hanoin konaba perparasaun trabalhadores sira ne'ebe haruka ba Australia, Korea, Europa ninia skill managerial ho esperanca sira nia pozisaun bele diak liu tan kompara-ho sira neébe agora iha terenu? Ita hein rezultadu neébe diak, mudanças pozitivu, prospero ba povo, e desenvolvimentu neébe sustentavel ba Timor Leste. Pontus sira iha kraik ne’ebe sai atensaun: i) Ita-nia infraestrutura bazika ba eskola public at-liu kompara-ho eskola privadu sira iha Timor Leste. Hau DISKUNFIA 21 anos URA politikus/lider alto iha konspirasaun ou halo finji la ha-diak setor edukasaun publik hodi nafatinsai materia kampane no retorika politik wainhira atu elisaun. Ex. Se ita halo kalkusaun simplis ida katak kada tinan governu halo plano ho osan $ 50 miliun hadiak infraestrutura edukativu Timor Leste tomak la too tinan lima infraestrutura remata ona e kompletu ho sala laboratoriu pratika, bibleoteka no sala profesor sira nia hela fatin. Tinan 2021/23 Governu TMR liu-husi MEJD koloka $31 miloens liu hodi konstrui no rehabilitasaun eskola hamutuk 228 ho total atus hitu liu sala de aula ne'ebe nia kualidade diak inklui troka karteira eskola. Ne’e atu hatudu deit ba ita hotu katak depende ba vontade poliitik governu tuir mai. ii) Asunto kompetencia professor no nia moris diak. Depois Tinan 21 URA, ita sei ejiste problema konaba kompetencia professor (abilidade akademiku/background edukasaun ) hodi ezerse sira nia funsaun fraku liu. Ita nia problema desde 2000 tesik mai maka, eskola sira harii-ho voluntarismu no la iha prosesu recrutamento professor prense kualifikasaun bazeia ba necesidades (ida iha maka: semak hakarak sai professor? momento ne'e-ba) kestaun ne’ebe tenki buka nia dalan hodi muda fali ba pergunta “SEMAK BELE SAI PROFESSOR”? hodi hatan-ba edukasaun iha era siklu 21 nia ejizençia. Governu foun ho lema "mudança" hare took asuntu ne'e ho seriu; laos ita ofereçe fali problema sira ne'e ba-ajencia/parseiro desenvolvimento buka untung hanesan governu sira liu-ba ne'e (nia istoria moruk-sei iha pajina seluk). MEJD ohin loron sei eziste estatuta professor seluk ne’ebe prejudika tebes nia funsaun hanesan: professor idade re-forma 2 mil liu, iha professor voluntario 5 mil liu, iha professor kontratadu 5 mil liu e situasaun ne’e mosu desde 2012, sei eziste mos profesor diciplina. Foin iha tinan 2023 maka 8 governu ho Ministro Armindo Maia no Vise Ministro Antonio Guterres tenta hadiak estatuta professor voluntariu balu no muda regime professor sira (hein prezidenti promulga) maibe ida ne’e sidauk toó hodi garantia kualidade ensinu. iii) Burucraçia korupto iha MEJD hahu husi ministerio, municipio, no too iha nivel eskolaridade. Tinan 2020 no 2021, MEJD ukupa 1’ no 2’ lugar iha relatoriu KAK ho problema korupsaun, ne’e hatudu funsaun administrative la’o la tuir etika atendementu public (profesionalismu funcinariu halaó nia funsaun la diak); indikasaun familiarismo, grupismu, regionalism nsst. Sira ne’e mosu tamba: hahu husi rekrutamento ne’ebe nakonu ho KKN (Apontamentu politik husi Ministro, pratika rekrutamentu ho Juri la iha integridade (inklui komisaun funsaun publiku), prosesu avaliasaun dokumentu la tuir faktu, teste eskrita no intervista nakonu-ho manipulative) e aktu sira ne director geral no ministro/a hatene e aprova. Sofrementu Sistema seluk maka; MEJD maski ministerio boot maibe planeamento sai problematiku no implika ba desenvolvimentu edukativu tomak. Hahu kedas plano iha diresaun, no prosesu ezekusaun orcamento ne’ebe baralha ou seolah olah orcamento ne’ebe aprovado husi parlamento nacional ninia nain maka DN-AF ( lolos nee dirasaun sira maka ezekuta maibe iha MEJD akontece kontrariu fali dirasaun financas maka sai nain fali hodi baralha ezekusaun, imagina: Ministro/a dala hira ona😩😩😩). iv) Parseiro desenvolvimentu ne’ebe deskontroladu no la iha meta servisu. Kada tinan parseiro sira ne’e ezekuta osan kuaze $100 miliun liu maibe nia rezultadu maka ida ne’ebe? Iha 23 ajençia ne’ebe identifikadu halo parseria ho MEJD iha area oioin maibe ninia influençia la hatudu signifikante. Maski sira involve iha nivel eskolaridade hotu, maibe realidade maka la iha mudança, sira so esplora frakeza eskola sira hodi halo projecto ba grupo. Se ita kompara despeza ne’ebe maka sira halo ho orcamento MEJD la to’o $150 miliun kada tinan hatudu ona katak sira nia misaun falun ho segredu ba desenvolvimentu edukasaun future Timor Leste ou sira nia hakarak baralha plano ministerio hodi la bele tau osan boot atu hadiak povo nia eskola? ezemplu konkrit maka projecto BEST HUSI BANKU MUNDIAL MILIUN $15 tinan rua ona estabelece iha ME ate agora LA-LAO maibe realidade maka atu trava deit plano MEJD nia politik hodi halo konstrusaun/hadiak eskola publiku iha Timor Leste. Inklui mos parseiro seluk ne'ebe ho fundu boot maibe la muda buat ruma no la bele MEJD kontrola sira (sira nia razaun maka, sira halo koperasaun ho meniterio liu husi ministro/a). v) Jestor ME gosta-liu kontrola esternu. Sistema edukativu la’o diak tenki fundamenta ho-Sistema kontrola ne’ebe diak. ME ha-mosu orgaun kontrolu interna (Inspesaun Geral ho baze lei baze edukasaun ho estabelece IGE-ME ho DL Nu. 28/2012 konaba estatuto IGE) maibe sira ezerse nia funsaun sidauk diak alias fraku. Uniformizasaun servisu kontrolo sidauk diak, planeamentu servisu bazeia ba mapa risku sidauk diak, kompetençia rekursu umanu no facilidade servisu kontrolu limitadu, la iha kolaborasaun diak entre ministro orgaun kontrola interna ministerio inklui jestor nivel mediu. Jestor sira iha ME la gosta IGE halo nia knar iha ambitu prevensaun liu husi atividade auditoria, inspesaun, no investigasaun

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Papel Auditoria Interna iha Instituisaun Estadu Timor Leste

POLITIKA FISKAL TIMOR LESTE NO REALIDADE

Kualidade de Dadus Census 2015 Entre Espektasaun Governo no Obstaklu