REFLESAUN BA REALIDADE


IDA MESAK DEIT

“ Kharisma, Kultu, no Mesias “

Husi: MANE-2


Uluk luta no diriji luta hamutuk ho asuwain sira iha ailaran, iha momentu nebe difisil IDA MESAK DEIt  nia esforso an tomak hodi lori Timor Leste to’o ukun an. Atu kompara ninia luta ida ne’e la iha ema seluk iha Timor Leste mak la bele kompara ho nia.

Atu hare memoria luta ida ne’e iha historia iha mundu IDA MESAK DEIt sai mos pionero legendario hanesan: leader Nelson Mandela Afrika de Soul nian, leader Seokarno Indonesia nian, leader Mahatma Gandi India nian, Samora Macel Mosambique nian, Fidel Castro Cuba nian, Kadafi Libia nian, Sadam Hussein Irak nian, etc ka ho leader sira seluk iha mundo nebe tuir  povo sira nia fiar  sai nudar ikon estado nebe elojia liu hodi hahi hanai nafatin.

Eliojia liu husi sira nia povo rasik nudar sagrado no halo ema hotu tanis ba leader sira ne’e iha sira nia nasaun ida ne’e mak KHARISMATIKU. KHARISMATIKU ne’e atria ema hotu nudar fenomena natureza nian. Hanesan mos iha iha Timor Leste, IDA MESAK DEIt halo ema hotu tanis wainhira nia tanis no nia hamnasa, ema hotu sai hamnasa no nia hirus halo ema hotu sai hirus.

Iha existencia IDA MESAK DEIt nudar leader KHARISMATIKU hanesan los leader hotu sira nebe ita temi iha leten maibe ninia valour existencia liu fali sira tamba nia nudar leader KHARISMATIKU UNIKU ka leader KHARISMATIKU SPECIAL tamba nia bele halo buat sira nebe sira la bele halo iha sira nia rain rasik.

Leader IDA MESAK DEIt ho ninia kharismatiku special bele fo perdaun ba ema hotu iha tempo ukun an. Nia perdua ba ema nia sala maske uluk ema ne’e estraga no oho ema iha tempo 1999 iha Suai (komandante milisia LAKSAUR). Exemplo kazu Maternus Bere nebe iha  Agusto 2009 hetan kapturasaun husi autoridade PNTL no UNPOL maibe IDA MESAK DEIt ho-nia kharismatiku special ne’e haruka livre hodi fila ba nia rain iha Indonesia.

Leader IDA MESAK DEIt ne’e, hare katak processo hotu povo tenki barani hasoru injustisa nebe instituisaun formal nian hanesan  PNTL  e tribunal hala’o procedemento ruma exemplo: IDA MESAK DEIt mos haruka Chefi investigador PNTL liberta tiha sidadaun Indonesia nian nain 4 ho Afrikana nain ida nebe imigarasaun sira kaer iha airoporto Comoro Dili iha 20 Outobro 2012, hodi haruka sidadaun  sira ne’e fila sira nia rain, nune mos hanesan tribunal fo desizaun no nia tenki ba sobu lutu iha 10 Setembro 2019  nebe tribunal Dili halo kanselamento ba obra nebe iha Tibar. Iha ne’e hatudu katak tribunal nudar orgaun soberano tenki tau as interesse nasional kuandu IDA MESAK DEIt mak koalia tribunal mak rende. Tribunal la bele halo justisa ida sem konsulta ba nia an rasik no tenki tuir leader kharismatiku nia hakarak.

FAKTUS IDA NE’E atu esklarese katak, legitimidade IDA MESAK DEIt-nian mais as no superioridade liu iha Timor Leste tamba la bele iha demokrasia modernu ho separasaun poder klaru, maibe tenki iha kultura demokrasia nebe se mak bot liu no iha luta ba ukun an.

Kultura demokrasia se mak bot liu iha luta ba ukun rasik an, sai nafatin prioridade hodi halo dezemvolvemento nasional Timor Leste nian. Hakarak ka la kohi, konsiente ka la konsiente/ sadar atau tidak sadar IDA MESAK DEIt sai duni KULTUS/CULTO ba demokrasia Timor Leste nian hodi hamosu versaun oin oin ba demokrasia formal nebe ita adopta. Kultus demokrasia ka kultus politik ne’e ita hotu tenki buka alvu ba ema seluk wainhira iha desintendemento ruma, wainhira barulho politik ruma ou debate politika.

Iha fenomena kultus demokrasia ne’e ita nia analogia, ita nia logika, ita nia konisensia ka HATI NURANI dalabarak liu ita la funsiona ho diak mesmu que buat balu klaru no diak ba ita nia povo, ita tenki sakrifika ho ita nia sentimeno moe la iha tamba idola ba kultus demokrasia nian hodi halai ses husi sistema demokrasia modernu no fo sala ba sistema demokrasia presidensial ka sistema parlamentar. Exemplo mak 2007, Fretilin manan maibe CNRT ho nia aliansa mak Ukun, Iha 2018 CNRT hamutuk forma AMP maibe CNRT sumba OGE 2020 no baku malu no halo meja parlamento rahun. Ita hare katak esensia husi kultus demokrasia ba leader IDA MESAK DEIt-nian mak nunka atu tu’ur hamautuk ho partido sira seluk ba dialog ruma maske Presidente da Republika mak konvoka hanesan depois OGE 2020 sumbado. Lalaok sira hatudu katak vontade atu rende no negocia ho ema la bele halo tamba sei sai win win solution no sei sakrifika existencia husi kultus demokrasia nia qualifikasaun no nia maun alin sira nebe besik liu leader ne’e.

Ita hare katak aroma ka morin husi kultus demokrasia IDA MESAK DEIt nia halo ema barak terlena no terbuai tebes tamba ne’e ema hotu la kestiona saida mak nia koalia no halo atu los ka lae, la sai problema no nia risku hotu. Wainhira leader IDA MESAK DEIt mak halao no koalia iha neba mak VERDADEIRO, JUSTO no la presiza mai ita atu analiza. Exemplo iha 2006 wainhira nia dehan LOROSAE LOROMONU ita hotu tenki fahe malu no hurlele malu tamba liafuan ne’e.

Dinamika sira ne’e hotu iha tinan hirak nia laran ita nota nafatin katak partido ida nebe laos CNRT mak ukun ou la ukun mak tenki assume sala no erro iha governasaun ba povo tomak. Buat sira ne’e fo sala ba partido sira nebe laos CNRT ne’e nudar maneira ida atu fo valour muito bom ba leader IDA MESAK DEIt hodi la kohi simu realidade ba todan nebe nia halo. Kultus/Culto demokrasia ne’e halo povo no politik nain sira la livre iha sira nia konsiensia no la sai honestu atu kuriji buat nebe sala ba Timor Leste nia dezemvolvemento. Sistema kultus/culto ida ne’e nudar mehi at ida nebe mai ha-bosok ita quando ita toba dukur.

Mehi at ida ne’e mak mai hafahe povo Timor Leste sira wainhira leader IDA MESAK DEIt koalia no halo asaun ruma bele halo ema hotu la hamutuk maske uluk iha rezistrensia laran ita hamutuk. Exemplo wainhira akordu FRONTEIRA MARITMA ho Australia los ona no ita tenki intrega 30% mos la problema no iha parlamento Nasional baku malu mos ita dehan ida baku fila meja mak los liu.

Kultus demokrasia ne’e sai nudar lisan nebe forte no forma estruturalisimo iha sosiadade nia laran. Estruturalasimo katak sei halo deit dependensia hanoin no terminasaun motivasaun, kauza hotu ka problema nia hun ho risku nebe mosu iha nasun Timor Leste mai husi entidade seluk hanesan tribunal, Primeiro Ministro, Presidente, Partido sira laos CNRT, inklui leader seluk. Iha situasaun ida ne’e maioria ema hotu sei dun matak no akuza ema seluk no instituisaun seluk mak halo erro bot no sai arogansia e IDA MESAK DEIt nunka iha arogansia. Iha kontestu ida ne’e sei mos julgamento extra judicial no trendi tiktok ida nebe dehan la konstitusional, kontra lei, la demokratiku wainhira IDA MESAK DEIt no CNRT e aliado sira la ukun. Seluk mak ukun ne’e kontra demokrasia, seluk ukun tenki tuir nia hakarak, seluk tenki tun no troka tamba la hanoin povo, so nia mesak deit mak hanoin povo Timor Leste. Exemplo mak OGE 2020 sumba no Presindente da Republika iha nia kompetencia no inisiativa atu rezolve bolu malu atu partido politiko sira nebe iha parlamento nasional atu atende malu no simu solusaun nebe adequada ba interesse povo nian, ida ne’e iha ema hotu nia hare katak Presidente vioala konstituisaun.

Terminologia dehan IDA MESAK DEIt leader nebe hakuak ema hotu? Oinsa no nia hahalok ne’e ita qualifika ou klasifika iha nebe? Sera que tamba nia tanis hosuru ferik katuas sira ou nia kous bebe sira ou tamba nia perdua MILISIA sira, ou tamba fahe SUPERMIE, FOS, BIMOLI ba ema hotu, ka nia halo komik no simu ema hotu, ka nia fo pogeito ba ema hotu. Mas se nia iha partido CNRT, se nia dehan Presidente SUPERMIE, se nia iha aliado ketak, se nia salva deit ema balu nebe komete krime, ida ne’e defisil atu hetan resposta!!!!!!!!!!!!

Maibe atu halo komparasaun katak wainhira luta ba ukun an ne’e klaru nia ema hotu nian tamba hametin unidade, ema la fahe malu, iha ailaran FALINTIL sira rona malu, ita hotu la iha LOROSAE LOROMONU, no tenki kastigo SE MAK NAOK LIMA SEN tenki ba komarka.

Leader IDA MESAK DEIt sai kultus demokrasia nian influensia no nani ka menyebar iha sector politika ekonomia Timor Leste nian Exemplo Progeito illegal, porto hera nebe la la’o, osan montante hira mak taka estrada kuak, hira mak aumenta no la taka iha rurais neba, povo la hetan be’e mos iha CNRT nia ukun durante 12 anos. Buat sira ne’e akontese durante periode leader IDA MESAK DEIt nia ukun mos ita sempre dehan nia diak nafatin iha ita let nia mak IDA MESAK DEIt.

Sei CONTINUA.....................

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Papel Auditoria Interna iha Instituisaun Estadu Timor Leste

POLITIKA FISKAL TIMOR LESTE NO REALIDADE

Kualidade de Dadus Census 2015 Entre Espektasaun Governo no Obstaklu