REFLESAUN BA REALIDADE
IDA MESAK DEIT
“ Kharisma, Kultu, no Mesias “
Husi: MANE-2
Uluk luta no diriji luta hamutuk ho asuwain sira iha
ailaran, iha momentu nebe difisil IDA MESAK DEIt nia esforso an tomak hodi lori Timor Leste
to’o ukun an. Atu kompara ninia luta ida ne’e la iha ema seluk iha Timor Leste
mak la bele kompara ho nia.
Atu hare memoria luta ida ne’e iha historia iha mundu IDA
MESAK DEIt sai mos pionero legendario hanesan: leader Nelson Mandela Afrika de
Soul nian, leader Seokarno Indonesia nian, leader Mahatma Gandi India nian,
Samora Macel Mosambique nian, Fidel Castro Cuba nian, Kadafi Libia nian, Sadam
Hussein Irak nian, etc ka ho leader sira seluk iha mundo nebe tuir povo sira nia fiar sai nudar ikon estado nebe elojia liu hodi
hahi hanai nafatin.
Eliojia liu husi sira nia povo rasik nudar sagrado no
halo ema hotu tanis ba leader sira ne’e iha sira nia nasaun ida ne’e mak
KHARISMATIKU. KHARISMATIKU ne’e atria ema hotu nudar fenomena natureza nian. Hanesan
mos iha iha Timor Leste, IDA MESAK DEIt halo ema hotu tanis wainhira nia tanis
no nia hamnasa, ema hotu sai hamnasa no nia hirus halo ema hotu sai hirus.
Iha existencia IDA MESAK DEIt nudar leader KHARISMATIKU
hanesan los leader hotu sira nebe ita temi iha leten maibe ninia valour existencia
liu fali sira tamba nia nudar leader KHARISMATIKU UNIKU ka leader KHARISMATIKU
SPECIAL tamba nia bele halo buat sira nebe sira la bele halo iha sira nia rain
rasik.
Leader IDA MESAK DEIt ho ninia kharismatiku special bele
fo perdaun ba ema hotu iha tempo ukun an. Nia perdua ba ema nia sala maske uluk
ema ne’e estraga no oho ema iha tempo 1999 iha Suai (komandante milisia LAKSAUR).
Exemplo kazu Maternus Bere nebe iha Agusto 2009 hetan kapturasaun husi autoridade
PNTL no UNPOL maibe IDA MESAK DEIt ho-nia kharismatiku special ne’e haruka
livre hodi fila ba nia rain iha Indonesia.
Leader IDA MESAK DEIt ne’e, hare katak processo hotu povo
tenki barani hasoru injustisa nebe instituisaun formal nian hanesan PNTL e
tribunal hala’o procedemento ruma exemplo: IDA MESAK DEIt mos haruka Chefi investigador
PNTL liberta tiha sidadaun Indonesia nian nain 4 ho Afrikana nain ida nebe
imigarasaun sira kaer iha airoporto Comoro Dili iha 20 Outobro 2012, hodi haruka
sidadaun sira ne’e fila sira nia rain,
nune mos hanesan tribunal fo desizaun no nia tenki ba sobu lutu iha 10 Setembro
2019 nebe tribunal Dili halo
kanselamento ba obra nebe iha Tibar. Iha ne’e hatudu katak tribunal nudar
orgaun soberano tenki tau as interesse nasional kuandu IDA MESAK DEIt mak
koalia tribunal mak rende. Tribunal la bele halo justisa ida sem konsulta ba
nia an rasik no tenki tuir leader kharismatiku nia hakarak.
FAKTUS IDA NE’E atu esklarese katak, legitimidade IDA MESAK DEIt-nian mais as no
superioridade liu iha Timor Leste tamba la bele iha demokrasia modernu ho separasaun
poder klaru, maibe tenki iha kultura demokrasia nebe se mak bot liu no iha luta
ba ukun an.
Kultura demokrasia se mak bot liu iha luta ba ukun rasik
an, sai nafatin prioridade hodi halo dezemvolvemento nasional Timor Leste nian.
Hakarak ka la kohi, konsiente ka la konsiente/ sadar atau tidak sadar IDA MESAK
DEIt sai duni KULTUS/CULTO ba demokrasia Timor Leste nian hodi hamosu versaun
oin oin ba demokrasia formal nebe ita adopta. Kultus demokrasia ka kultus politik
ne’e ita hotu tenki buka alvu ba ema seluk wainhira iha desintendemento ruma,
wainhira barulho politik ruma ou debate politika.
Iha fenomena kultus demokrasia ne’e ita nia analogia, ita
nia logika, ita nia konisensia ka HATI NURANI dalabarak liu ita la funsiona ho
diak mesmu que buat balu klaru no diak ba ita nia povo, ita tenki sakrifika ho
ita nia sentimeno moe la iha tamba idola ba kultus demokrasia nian hodi halai
ses husi sistema demokrasia modernu no fo sala ba sistema demokrasia
presidensial ka sistema parlamentar. Exemplo mak 2007, Fretilin manan maibe
CNRT ho nia aliansa mak Ukun, Iha 2018 CNRT hamutuk forma AMP maibe CNRT sumba
OGE 2020 no baku malu no halo meja parlamento rahun. Ita hare katak esensia
husi kultus demokrasia ba leader IDA MESAK DEIt-nian mak nunka atu tu’ur
hamautuk ho partido sira seluk ba dialog ruma maske Presidente da Republika mak
konvoka hanesan depois OGE 2020 sumbado. Lalaok sira hatudu katak vontade atu
rende no negocia ho ema la bele halo tamba sei sai win win solution no sei
sakrifika existencia husi kultus demokrasia nia qualifikasaun no nia maun alin
sira nebe besik liu leader ne’e.
Ita hare katak aroma ka morin husi kultus demokrasia IDA
MESAK DEIt nia halo ema barak terlena no terbuai tebes tamba ne’e ema hotu la
kestiona saida mak nia koalia no halo atu los ka lae, la sai problema no nia
risku hotu. Wainhira leader IDA MESAK DEIt mak halao no koalia iha neba mak
VERDADEIRO, JUSTO no la presiza mai ita atu analiza. Exemplo iha 2006 wainhira
nia dehan LOROSAE LOROMONU ita hotu tenki fahe malu no hurlele malu tamba
liafuan ne’e.
Dinamika sira ne’e hotu iha tinan hirak nia laran ita
nota nafatin katak partido ida nebe laos CNRT mak ukun ou la ukun mak tenki
assume sala no erro iha governasaun ba povo tomak. Buat sira ne’e fo sala ba
partido sira nebe laos CNRT ne’e nudar maneira ida atu fo valour muito bom ba
leader IDA MESAK DEIt hodi la kohi simu realidade ba todan nebe nia halo. Kultus/Culto
demokrasia ne’e halo povo no politik nain sira la livre iha sira nia konsiensia
no la sai honestu atu kuriji buat nebe sala ba Timor Leste nia dezemvolvemento.
Sistema kultus/culto ida ne’e nudar mehi at ida nebe mai ha-bosok ita quando
ita toba dukur.
Mehi at ida ne’e mak mai hafahe povo Timor Leste sira
wainhira leader IDA MESAK DEIt koalia no halo asaun ruma bele halo ema hotu la
hamutuk maske uluk iha rezistrensia laran ita hamutuk. Exemplo wainhira akordu
FRONTEIRA MARITMA ho Australia los ona no ita tenki intrega 30% mos la problema
no iha parlamento Nasional baku malu mos ita dehan ida baku fila meja mak los
liu.
Kultus demokrasia ne’e sai nudar lisan nebe forte no
forma estruturalisimo iha sosiadade nia laran. Estruturalasimo katak sei halo
deit dependensia hanoin no terminasaun motivasaun, kauza hotu ka problema nia
hun ho risku nebe mosu iha nasun Timor Leste mai husi entidade seluk hanesan
tribunal, Primeiro Ministro, Presidente, Partido sira laos CNRT, inklui leader
seluk. Iha situasaun ida ne’e maioria ema hotu sei dun matak no akuza ema seluk
no instituisaun seluk mak halo erro bot no sai arogansia e IDA MESAK DEIt nunka
iha arogansia. Iha kontestu ida ne’e sei mos julgamento extra judicial no
trendi tiktok ida nebe dehan la konstitusional, kontra lei, la demokratiku
wainhira IDA MESAK DEIt no CNRT e aliado sira la ukun. Seluk mak ukun ne’e
kontra demokrasia, seluk ukun tenki tuir nia hakarak, seluk tenki tun no troka
tamba la hanoin povo, so nia mesak deit mak hanoin povo Timor Leste. Exemplo
mak OGE 2020 sumba no Presindente da Republika iha nia kompetencia no
inisiativa atu rezolve bolu malu atu partido politiko sira nebe iha parlamento
nasional atu atende malu no simu solusaun nebe adequada ba interesse povo nian,
ida ne’e iha ema hotu nia hare katak Presidente vioala konstituisaun.
Terminologia
dehan IDA MESAK DEIt leader nebe hakuak ema hotu? Oinsa no nia hahalok ne’e ita
qualifika ou klasifika iha nebe? Sera que tamba nia tanis hosuru ferik katuas
sira ou nia kous bebe sira ou tamba nia perdua MILISIA sira, ou tamba fahe
SUPERMIE, FOS, BIMOLI ba ema hotu, ka nia halo komik no simu ema hotu, ka nia
fo pogeito ba ema hotu. Mas se nia iha partido CNRT, se nia dehan Presidente
SUPERMIE, se nia iha aliado ketak, se nia salva deit ema balu nebe komete
krime, ida ne’e defisil atu hetan resposta!!!!!!!!!!!!
Maibe atu halo komparasaun katak wainhira luta ba ukun an
ne’e klaru nia ema hotu nian tamba hametin unidade, ema la fahe malu, iha
ailaran FALINTIL sira rona malu, ita hotu la iha LOROSAE LOROMONU, no tenki
kastigo SE MAK NAOK LIMA SEN tenki ba komarka.
Leader IDA MESAK DEIt sai kultus demokrasia nian
influensia no nani ka menyebar iha sector politika ekonomia Timor Leste nian
Exemplo Progeito illegal, porto hera nebe la la’o, osan montante hira mak taka
estrada kuak, hira mak aumenta no la taka iha rurais neba, povo la hetan be’e
mos iha CNRT nia ukun durante 12 anos. Buat sira ne’e akontese durante periode
leader IDA MESAK DEIt nia ukun mos ita sempre dehan nia diak nafatin iha ita
let nia mak IDA MESAK DEIt.
Sei CONTINUA.....................
Komentar