Governu Taur tenki Harii Nia integridade hodi hetan fiar husi Publiku
Nota
1: Konfirma fali Funsaun OGE 2021. Premeiru Ministru Taur Matan Ruak sei
apresenta fali proposta OGE 2021 ba Parlamentu Nacional fulan Outubru 2020.
Saida mak sai prekupasaun antes elabora Planu Asaun Annual (PAA 2021)? Ita hotu
rekonece katak Orcamentu Jeral 2019 no OJE 2020 liu-ba la-dun reflete ninia
funsaun (alokasaun, distribuisaun, no estabilidade; Musgrave) no kontra kriteriu sira nebe uza hodi avalia decijaun governu I ses mos husi orcamentu nebe ho-baze desempenho. Ida ne’e esensi nebe TMR
tenki hatudu hodi hetan konfianca publiku liliu prekupasaun ekonomia-povu agora
no ba future.
Nota
2: Funciona planeamentu nacional. Baze ida sai save tebes ba governu hodi
alkanca mehi estado (moris diak povu no Timor Leste Tenki ba Oin i Buras liu).
Governu TMR tenki iha planu nebe diak ho-baze vizaun estadu no 8 Governu nia
mehi atu sai realidade. Planumentu nebe diak, tenki hetan apoia DADUS NEBE KREDIBEL. No dadaun Timor Leste iha
problema bot ba sentru dadus nacional e oinsa uza dadus, maski ita iha ona Diresaun Geral
Estatistika, kontribuisaun universidade, ajencia/ONG, no governo ho-nia
menisteriu sira. Sentralizasaun dadus
ne’e sai referencia sira ne’ebe ajuda governu hodi traxa planu nacional nebe
diak. Difikuldade planu durante ne’e, aliende dadus, oinsa utiliza dadus,
inklui vontade politik elite sira. PM iha ona esperencia konaba OJE 2019 no
2020 nebe tendencia ba konsumu liliu ha-bokur makina estadu. I PM mos halo ona reflesaun tamba sa mak membru governu sira ho Komisaun Revisaun
Orcamentu NUNKA RONA PM nia orientasaun antes elabora OJE sira liu ona? Wainhira
governu ha-mosu planu nebe diak e tenki reflete kondisaun riil; presija elabora
vizaun sira nebe mak iha hodi sai programa,
no ikus liu public hare iha atividade nebe governu traxa.
Nota 3: Re-forma Administrasaun Publiku. Public mos prekupa oinsa mak iha jestaun administrasaun public nebe opta nebe sadere ba principio sira iha konseitu boa governasaun. Wainhira iha administrasaun nebe la-efetivu no la-efesiente sei ha-mosu despeza sira nebe arbiru I menus los iha ninia desempenho. Problema bot iha administrasaun public durante nemak: prosesu rekrutamentu faila, partiderizasaun funsaun publiku, no profesionalismu-MUKIT. Estadu nia mehi-bot atu alkanca tenki iha rekursu umanu nebe kompeten, e oinsa atu hetan ema nebe iha kompetencia presija liu husi rekrutamentu nebe diak. Governu Fraku tebes iha asuntu ne’e no tamba nemak dala barak sempre hasoru “ema kompetencia diak tu’ur iha fatin nebe mak sala ou ema iha kompetencia sempre lakon iha prosesu rekrutamentu sira funsaun publiku”. Problema Kredibilidade ekipa juri no nia kompetencia rasik, material sira atu konfirma kandidatu nia merito tuir nececidade nebe iha, no saida mak sira hetan wainhira sai funcinariu publiku? Problema tuir mai mak rekrutamentu politik iha kuelker governu sira liu-ba no atual. Iha ema lubun mak sai funcinariu/ajente administrasaun publiku ho tipu kontratadu no iha apoia ekipa teknika seluk ho salariu wow ($1,500 – 7,500) maibe nia servisu nein iha balansu ho-saida mak nia hetan. Ida ne’e desmotivu e FALTA KONCEDERASAUN ba funcinariu publiku rekrutadu nebe servisu kleur ona iha area refere ho-level salarial $115 – 240 maioria. Ida nemos halo funsaun publiku nebe ho esperitu servi imparsial, professional, no mamar sai lakon fali. Profesionalismu iha funsaun publiku sidauk atinji tan: Nomeisaun versus rekrutamentu por merito iha funsaun publika rhare husi ealidade balu nudar "slogan mamuk". Hau kontinua ho nomeisaun deit, lolos nomeia ema los ba fatin nebe mak los (kontrariu los). Iha pratika sira iha funsaun publiku liliu lina ministerial no instituisaun autonomia halo nomeisaun deit mos sala. Ex. Instituisaun sofre iha jestor kontrola interna, maibe wainhira dirijente maximu halo nomeiasaun ida hodi prense pozisaun ne’e ho-intensaun atu maximaliza servisu kontrola nian, maibe realidade akontece seluk. Dirijenti sira nomeia fali ema iha area seluk nebe koalia jestaun kontrola interna la-iha (satan nia merito mukit liu). Komisaun Funsaun publiku estabelece regime rua: Geral no Especial. Governu ha-mosu regime especial ho-intensaun profesionaliza servisu funsaun publiku iha area espesifiku inklui nia renumerasaun mos defirenti ho funcinariu sira babain (regime jeral) maibe bele sai kontrariu iha aspetu justice tan realidade iha kampo liliu ba sira nebe hetan regime especial la-hatudu nia prestasaun (Ex. Dosente UNTL, nia tenki halo nia knar bazeia ba tres pilares akademika nebe kompostu husi: hanorin, peskiza, no obedece ba sociadade; realidade sira halo deit ida ho-salariu regime especial). Nemak halo profesionalismu iha funsaun publiku mukit los to’o ohin loron e maski prezidenti funsaun publiku truka ona dala rua.
4:
Ha-forca kontrola interna (KI). Atu garantia governasaun diak presija kontrola
interna nebe forte hodi asegura funcionamentu sistema kontrola ne’ebe governu kria
ona. Elementu ne’ebe importante liu hodi harii integridade governasaun iha instituisaun publiku
ho-pratika imparcial e mamar. Atu hetan fiar husi public ba aparatur estadu hatudu husi servisu ou atendementu ida ke diak nudar rezultadu. E papel
kontrola interna nia presenja hodi kontribui dalan avaliasaun bebeik. Aliende ne’e, papel seluk kontrola
interna mak; halo prevensaun antes liu-husi nia servisu kontrola interna ho alerta nafatin ba jestor sira atu halo servisu la-bele ses husi sistema. Tan ne'e, presija iha lei nebe regula regorosu sobre FUNSAUN KI iha instituisaun public sira atu
jestor sira la bele sai obstaklu wainhira hala’o nia servisu (durante ne’e kontrariu, iha instituisaun
balu laliga servisu KI I isola tan). Jestor sira rekonece katak papel
prevensaun importante tebes, e ekonomikamente nia kustu kiik-liu (efesiente)
duke akontece tiha mal jestaun mak foin bolu auditor externa sira (selu karu) e pois hetan openiun no halo kurativu ho kustu bot. Faktus sira akontece ona hanesan: halo
investementu ho-montante osan wow ba ponte kais Hera, aspal dili laran
ne’ebe la-to’o tinan 5 at fali ona, jestaun patremonio estadu kada instituisaun
la-kontrola obriga gastus estadu ba manutensaun nebe bot liu fali folin
patremonio ne'e rasik, nsst. KI atu halo nia papel; governu tenki fo nia autoridade hodi halo
avaliasaun (tenki ho-meritu) bebeik no produs rekomendasaun ha-diak iha kuelker
ezekusaun atividade sira iha instituisaun public antes ano fiscal remata.
Realidade ne’ebe akontece; jestor sira la-dun funciona servisu KI, regimentu interna atu regula servisu KI menus, facilidade apoia servisu KI menus, e iha
instituisaun estadu balu KI ninia estrutura iha diretur jeral nia okos. Se governu TAUR koalia governasaun diak maka; Ha-forca
KI ho esperanca katak sei bele garantia desempenho ezekusaun atividade sira
hodi hasa’e prestasaun, produtividade, no kualidade servisu publiku.
Ho
postura politik foun (alianca Fretilin, PLP, Khunto, no PD) public iha
esperanca bo’ot hodi re-afirma funsaun OGE. e tau ema kompeten hodi re-estrutura OGE nebe bazeia ba desempenho PM ho-nia kompetencia tomak tuir hau
nia opinion sujere hadiak planeamentu
nacional, kria governasaun diak iha instituisaun estadu, atensaun ba efetividade servisu sistema
judisiariu, no hare fali mega projetu sira nebe obriga despeza bot maibe
atualmente sidauk necesariu ho-kondisaun riil. Atu Atinji objetivu no
prekupasaun sira ne’e hare uluk kestaun kraik ne’e:
1.
PM tenki iha Ekipa ekonomia nebe forte. Forma ekipa ekonomia
nebe efetivu no ha-hases interece partidaria ho-konsumu vizaun “Timor Tenki ba Oin e buras liu”. Estabelece
ekipa nebe iha kapacidade diak hodi intrudus vizaun sira ne’e ba programan no atividade
planu asaun annual (inklui membro governu sira). Hau duvida tebes, pratika governasaun anterior mosu fali deit " Politik FAHE PAUN, LAOS POLITIK DESENVOLVE ESTADU".
2.
Halo Re-estrutura politik fiscal liliu JESTAUN OGE 2021
hodi konfirma funsaun orcamentu estadu. E tuir hau, Investementu estadu ba
Edukasaun, Saude, no Agrikultura nudar setor baze TENKI HA-SAE TAN (30 PURSENTU nebe durante nee
la too 15%), setor ekonomia seluk 10%, investementu ba infraestrutura liliu liron no
ponte rural (Suco-Posto-Municipio) 10%, investe ba mega projeto sira 10%, SUSTENTA makina
estadu 20%, no investementu social 20%. Hau iha esperanca, Governo TMR Esplora realidade ekonomia
povu Timor Leste nebe dependencia ba moris setor agricultura e ohin loron husik
hela nia to’os no natar hodi halai ba produtu agrikultura husi Vietnam,
Thailand, no Indonezia nudar referencia naton hodi intrudus ba atividade.
3.
Efektividade servisu Komisaun Revisaun Orcamentu. Konfirmasaun
prioridade sira nebe mak difini ona ba planu asaun annual 2021 kada ministeriu
no instituisaun autonomia sira e tenki tuir alokasaun nebe dicidi ona. Presija
hare servisu Unidade Planeamentu e Monitorizasaun no Avaliasaun (UPMA),
realidade OJE 2020 baralha i ne’e reflecte sira nia servisu. Parte seluk, UPMA
tuir esperencia nebe kada tinan hirak liu-ba halo mak: muda OJE kada ministério ou instituisaun liu sistema viroment e mudanca baralha tiha Planu Asaun Anual nebe aprova iha PN.
4.
Promove Governasaun Diak ho funcionamentu sistema
kontrola interna atu halo avaliasaun bebeik ba hodi garantia boa governasaun.
Nota
sira iha leten nudar opniun ida ba governu da-walu liliu PM Taur Matan
Ruak loke fila e konfirma iha OJE 2021. Nota nemos fo honoin politikus sira iha conjuntura politique foun depois OGE 2020 xumba iha parlamentu
nacional, atu laos deit hanoin fahe kadeira ba malu maibe kadeira ne'e nudar responsablidade ba povu (estadu). Presija publik hatene katak,
ita nia politique fiscal des-de 2007 tesik mai maioria konsuntivu ho-despeza ala
Keyness maibe do'ok husi setor prpodutivu e ninia desempenho ba sustentablidade ekonomia mukit liu.
Komentar