Democracia, Elisaun Prezidencial 2017, no Konjuntura Politika Partidu Fretilin; DRAF1
Obstaklu
no Vantagem ba Democracia
Kafe Diskusaun Lu-Olo
Crispin da Costa Perreira
"Sociadade liliu politikus tenke iha ona konsencia katak labele tama iha lasu elite balun nebe mak koncedera elisaun nudar kompetisaun entre nivel ou grupus politika. Kuandu manan fo hamnasa ba nia inimigu politika nebe lakon. Ne'e lalos, se akontece nune sei ha-fraku bargaining position nebe democracia rekere husi povu. Tan democracia nudar sistema politika nebe sai solusiona desafius estado iha tempu modernizasaun. Se elisaun tuir lolos husi ita ba ita? Entau povu tenke matenek no la-presija tuir grupu sira nebe ha-klot difinisaun elisaun. Katak sira nebe koncedera elisaun hanesan eventu gaba-an ou gaya-gayaan no at-liu insulta malu". Maibe Democracia nudar sistema nebe fo espasu ba poder nain (povu) hodi participa iha governasaun, no democracia mos hanesan dereitu halo espresaun. Aliende ne'e, Democracia mos nudar maneira hodi respeita diferenti; Katak diferenti laos sai obstaklu maibe dalan ida hodi atinji objetivu estadu.
Harii democracia nebe diak no kompetisaun saudavel la fasil iha nasaun sira foin harii inklui Timor Leste. laos deit ita koalia nia kustu nebe as tebes iha momentu desenvolvimentu setor inportante ba povu sei hakdasak, ninia povu-rasik mos sei inklui ba nivel sociadade-tradiconal nebe utiliza rasionalidade limitadu, ka gosta buat sira besik duke ida seluk modernu no matenek maibe nunka hare sa-tan hasoru. Ex. Ita nia matenek bele diak (S-3) laos sasukat uniku hodi sira fo fiar ba ita (hau la dehan katak Timor Leste la-presija ema ho nia abilidade as) nemak hatudu mai ita iha elisaun Prezidencial liu-ba. Ita ho matenek ninia maneira hare kandidatu Prezidenti da Republika 2017-2022 diferenti tebes ho ema sira nebe la-eskola ou sira nebe fiar liu ba istoria, partidu, no figura. Nee realidade nebe ita tenke rekonece atu sai referencia ba desenvolvimentu estadu no partidu politika sira. Biar nune, povu Timor Leste ultra pasa ona elisaun dala 4 nebe nia situasaun la-hanesan; hahu husi prosesu kandidaditu, tensaun politika rai-laran iha tempu kampanye, to’o nia finalidade (rezultadu) lao-ho diak.
Prekupasaun Publiku,
Maibe buat nebe sai prekupasaun mak participasaun povu sai fenomena
repetetivu husi elisaun 2012 iha tempu nebe partidu politika aumenta. Servisu
todan nebe iha governo no partidu politika sira nia kabas molok tama elisaun
parlamentar. Tenke buka hatene tamba sa ema 212 mil liu la-participa elisaun? Iha
publiku kestiona kestaun participasaun cidadaun ne’e, tuir hau iha fator sira sai
obstaklu mak: 1. lei nebe obriga cidadaun sira
ezerse nia direitu fila ba sira knua (suku) (vota
tuir geografika). Ida ne’e prejudika ema nia vontade hodi participa mesmu
eleitor refere hela iha nasaun hanesan Australia, satan Timor Leste nebe ninia
difikuldade transporte, vida moris, inklui edukasaun nebe limitadu. Representante povu iha
Parlamentu Nacional fiar katak 99% pasti la-moris iha Dili, i sai membro
parlamentu mos sira hatene saida povu infrenta!!! Sira rasik to’o agora hatene
sira nia suku/knua nia kondisaun; oinsa liron, transporte, moris ho
limitasaun,, nsst. Kok halo lei nune???? 2. Partidu politiku nia papel sidauk
reflete saida povu hakarak, esperencia hatudu katak biar sira kaer-ukun maibe
promesa no fo kulpa ba malu sai fenomena publiku nebe akontece entre orgaun
soberania estadu (dala ruma povu mos baruk tamba
politikus gosta retorika depois hetan kadeira sira fila lia wainhira sai-uma
tama uma). Seluk fali, Partidu sira la-dun eduka nia apoiante hodi hatene papel
partidu iha desenvolvimentu Timor Leste ne'e saida? I tamba sa cidadaun sira hili partidu A, B , ou C iha ambiente democracia dadaun? 3. Partidu
no kandidatu sira la apresenta programa politika nebe mak lolos tuir nia knar,
maibe maioria koko inventa to’o hakat liu tiha saida mak lolos sira halo
wainhira eleitu. La-iha metas ba promete nebe kandidatu sira halo karik eleitu hanesan
prezidenti da republika (kampanye programa la-iha BATAS). 4. Figura sai fator seluk nebe
motiva ema hodi participa iha elisaun prezidencial, ita bele dehan
figura nain 8 nebe apresenta laos figura ba 223,123 tamba elisaun
prezidencial hili figura hodi asegura unidade nacional. Mesmu kandidatu husi
hau nia partidu maibe laos figura tamba sa hau hili nia (DUVIDA HIRAK NEBE DALA RUMA DESVIA EMA HODI TUIR ELISAUN PREZIDENCIA)!!!!!! Ida ne'e trabalho ida ba partidu tomak hodi perpara mos figura publiku nebe diak ba
futuru. Laos perpara deit ema nebe konfrontador, tendencius, loko-an, gosta fo
kulpa ema, tenta koalia fali puder orgaun soberania seluk, nsst.
Konjuntura Politika Nacional:
Tinan 15 ona Timor Leste ukun rasik-an, desenvolvimentu la’o dunik maske
sei falta barak. Ita hotu konkorda katak diferenti ideia inportante hodi
asegura no haburas democracia iha rai ida ne’e, maibe difirenti nemos ha-mosu
solusaun ba vizaun ida “ LIBERTA POVU HUSI KIAK NO MUKIT”. Ita tenke aprecia
lider antigu sira ho nia esforcu hodi TA’IS situasaun hodi difini futuru estadu
ne’e wainhira entegra lolos ona ba jovem sira nia liman. Dadaun ne'e ita matenek
sira bar-barak i oinsa matenek sira ne'e kontribui ba estadu
ida que forte no firmi hodi hasoru modernizasaun nebe mak mai-ho teknolojia ho
kapital. Atu konkretiza jerasaun foun nia mehi no konsestiza jerasaun tuan nia promesa, dadaun ita asiste manuver lider hanesan Xanana Gusmao no Mari Alkatiri
inklui sira nia partidu CNRT no Fretilin halo mudanca estratejia politika nebe
rezulta mapa politika sai atrativu. Faktus hatudu ba ita katak 55 kadeira
parlamentu nacional atual obriga partidu seluk hodi servisu makas-liu iha
elisaun parlamentar hodi asegura sira nia ejistencia. Aliende ne’e, lei konaba
bareira 4% nemos sei obriga partidu hotu-hotu atu servisu diak liu tan no hadao-malu
numeru elitor nebe kuaze 700 mil liu (partidu sira foin hakat elisaun prezidencial i bele aumenta tan). Ita hotu bele akompanha mudanca difrenti ne’e iha momentu tinan 10
liu-ba, tinan 5 ikus nee, no ba futuru katak; iha konjuntura politika ne’e sita ita hotu nia hanoin diak antes sira antigu deskanca.
Klaru katak manuver ne’e halo ema balun la-kontenti tamba sira sei hela-ho hanoin
ida “kadeira” nudar dalan atu hasa’e dignidade iha sociadade democratiku. Maibe
democracia tenke ita hasoru ho perpara-an diak liu liliu vizaun partidu no
programa sira nebe laos retorika ona tamba 223,123 nebe la-participa iha
elisaun prezidencial nudar interogativu papel partidu politika sira hotu nia
prezenca.
Ita mos aprecia povu, mesmu balun la-participa iha prosesu elisaun maibe
sira rasik hatene ona signifikasaun estabilidade nacional hodi koalia
desenvolvimentu. Elisaun prezidencial indikador ida ba ita katak komunikasaun
politika provokativu husi lider sira sai hanesan buat babain ba sira hodi
kontinua nafatin sira nia atividade. Nee signifika katak konjuntura politika
nebe mak katuas sira halo desde 2012 nia rezultadu mos hatudu ona. Ita mos hare
Partido Democratico nudar partido nebe nakonu-ho ran jerasaun foun, fo nafatin
nia kontribuisaun ba prosesu no desenvolvimentu democracia (sira husik hela bloku
iha governu no asegura nafatin rezultadu elisaun 2012 too 2017 hanesan lisaun ba
ita hotu katak divorsiu la-signifika la-kontribui). Manuver partidu Fretilin ho CNRT
mos ha-mosu politikus sira kreativu hodi
halo kritiku no mosu mos partidu foun sira. Pajina nebe diak ba prosesu
desenvolvimentu democracia Timor Leste, katak liberdade espresaun nebe nakloke
no kontroladu ba cidadaun hotu liliu foin sa’e sira hodi kontribui.
Hanesan partidu politika hotu2 ninia objetivu mak participa elisaun no bele iha oportunidade kaer ukun. Dala ruma kontrariu mesmu manan elisaun mos nia la-bele kaer ukun, ida nemak partidu Fretilin. 2007 Partidu Fretilin manan elisaun maibe AMP mak forma governu, mesmu nune partidu Fretilin laos matan nakloso ukun, dehan Camarada Rui Maria de Araujo atual PM. Lisaun sira ne'e halo Fretilin metin liu tan hodi muda nia estratejia. Mudanca nebe mak ita hare reflete iha:
Premeiru: Mudanca Estratejia Politika Partidu FRETILIN nebe
ho-konecidu “FRETILIN Sai Alternativa ba
Governasaun”. Politika refere reflete iha; Kontribuisaun Partidu Fretilin
iha prosesu desenvolvimentu nacional liu husi aprovasaun Orcamentu Nacional Jeral (OJE) nebe
governo traxa des-de tinan 2012-agora.
Ita hotu konkorda katak nasaun demokratiku ninia abut mak diferencia katak iha hanoin ema ida-idak no grupu maibe ninia rohan mak konkorda decijaun ida nebe akumula diferencia. Tinan sanulu resin-lima politikus sira konserva situasaun ne’e hodi dudu nafatin prosesu refere to’o pontu-ida katak diferencia inportante hodi hari estado nebe forte liliu ha-mosu konsencia kommu hodi difini objetivu ida.
Iha buat LUBUN mak durante ne’e Fretilin halo nudar nia estratejia: a. Hamriik hanesan oposizaun nebe kritiku tebes ba governu nudar nia knar ho nia esperanca katak kritika nee sai nudar informasaun diak ba governu hodi halo planu nebe diak ba ita nia desenvolvimentu nasaun. Ita hotu sei lembra governasaun AMP nia tempu iha interpertasaun sala konaba kritika partidu FRETILIN nian. Politikus apoia AMP dehan Fretilin kritika ne’e tamba FRETILIN “LARAN MORAS (MANAN ELISAUN MAIBE LA-UKUN”). Resposta nebe Fretilin tenke rona, pasencia, no asegura nafatin estabilidade hodi mandatu ukun ne’e remata. b. Depois elisaun 2012 Fretilin ukupa segundu lugar ho 25 kadeira iha parlamentu nacional, koko muda nia estratejia politika nebe laos deit oposizaun nebe kritika deit maibe aumenta tan nia kontribuisaun liu husi aprovasaun planu nebe mak governu perpara. Estratejia nebe mak LAOS KONTRA DEMOCRACIA maibe mudanca nee hetan kritika makas husi politikus, ONG, inklui mos orgaun seberania seluk. Sira dehan “agora Parlamentu La-iha oposisi” i prekupasaun ne’e mos to’o haluha tiha knar orgaun estadu tuir konstituisaun estadu. Atu dehan katak democracia wainhira akontece no diak-liu kuandu Fretilin sira sulan ba oposizaun, se-lae Fretilin sala!!! Sira hakarak oposisi tuir sira nia hakarak hodi nune sira asegura nafatin ukun-nebe lalos i kria korupsaun aumenta. Mudanca estratejia nemos obriga ema hodi hari partidu politika-foun, buat la-kontra democracia maibe teze kritika ne’e hau bolu nasi campur, emveisa ita dehan Fretilin mak laran moras maibe LOLOS NE’E SE???).
Segundu: Elite politika hanesan Mari Alkatiri no Xanana
Gusmao nebe durante ne’e sempre iha diferencia opiniun; dadaun sira rasik
hamutuk ona inklui partidu FRETILIN
no CNRT hodi komunga pensamentu povu maubere nia interece. Fenomena politika
nebe mak ema hotu la-espera maibe dala ida tan politika la-iha kawan no lawan
abadi, nebe mak iha “oportunidade no
interece”. Desde la-ukun Fretilin hatudu tiha ona katak unidade no
estabilidade nacional sai mata dalan diak ba desenvolvimentu nacional, tamba ne’e hotu2
tenke asegura. Lider sira nee iha ona pensamentu
hanesan hodi lori povu Timor Leste kore-an husi mukit no kiak liu husi
idak-idak nia programa politika. Iha ita nia le’et bele dehan Fretilin ho CNRT
(hanesan mos maun no alin), nebe durante
ne’e hamriik iha democracia nia klaran hodi tulun democracia buras liu tan. Ita hotu hatene
katak la-fasil lider rua bele hamutuk hodi koalia povu nia problema. Tinan
sanulu-resin ema hotu konece atetude politika lider rua nee ho nia karater
oinsa halo defesa nia hanoin bazeia ba idak-idak nia ideolojia partidu (ida
akomodativu seluk konserfativu), funan no renda-renda politika tenke akontece
hodi hateke istoria nee rasik ninia prosesu to’o ha-kotu 1999. Iha naha todan
tebes nebe Avo Xanana lori inklui luta-nain seluk, nebe durante prosesu to’o nia
finalidade ho nia rezultadu nebe ita hotu sente.
Ita hotu konkorda katak nasaun demokratiku ninia abut mak diferencia katak iha hanoin ema ida-idak no grupu maibe ninia rohan mak konkorda decijaun ida nebe akumula diferencia. Tinan sanulu resin-lima politikus sira konserva situasaun ne’e hodi dudu nafatin prosesu refere to’o pontu-ida katak diferencia inportante hodi hari estado nebe forte liliu ha-mosu konsencia kommu hodi difini objetivu ida.
Iha buat LUBUN mak durante ne’e Fretilin halo nudar nia estratejia: a. Hamriik hanesan oposizaun nebe kritiku tebes ba governu nudar nia knar ho nia esperanca katak kritika nee sai nudar informasaun diak ba governu hodi halo planu nebe diak ba ita nia desenvolvimentu nasaun. Ita hotu sei lembra governasaun AMP nia tempu iha interpertasaun sala konaba kritika partidu FRETILIN nian. Politikus apoia AMP dehan Fretilin kritika ne’e tamba FRETILIN “LARAN MORAS (MANAN ELISAUN MAIBE LA-UKUN”). Resposta nebe Fretilin tenke rona, pasencia, no asegura nafatin estabilidade hodi mandatu ukun ne’e remata. b. Depois elisaun 2012 Fretilin ukupa segundu lugar ho 25 kadeira iha parlamentu nacional, koko muda nia estratejia politika nebe laos deit oposizaun nebe kritika deit maibe aumenta tan nia kontribuisaun liu husi aprovasaun planu nebe mak governu perpara. Estratejia nebe mak LAOS KONTRA DEMOCRACIA maibe mudanca nee hetan kritika makas husi politikus, ONG, inklui mos orgaun seberania seluk. Sira dehan “agora Parlamentu La-iha oposisi” i prekupasaun ne’e mos to’o haluha tiha knar orgaun estadu tuir konstituisaun estadu. Atu dehan katak democracia wainhira akontece no diak-liu kuandu Fretilin sira sulan ba oposizaun, se-lae Fretilin sala!!! Sira hakarak oposisi tuir sira nia hakarak hodi nune sira asegura nafatin ukun-nebe lalos i kria korupsaun aumenta. Mudanca estratejia nemos obriga ema hodi hari partidu politika-foun, buat la-kontra democracia maibe teze kritika ne’e hau bolu nasi campur, emveisa ita dehan Fretilin mak laran moras maibe LOLOS NE’E SE???).
Sira rua nia hamutuk ne'e halo ita balun kontenti no seluk la'e. Iha kalangan intelektual parese kritiku-liu
hodi hare situasaun nebe akontece, balun pro ba decijaun sira ne’e i seluk doko-ulun
hodi hare katak saida mak katuas sira ne'e halo ba nasaun nia futuru? Restu seluk tan dehan katak katuas sira bainhira mak imi integra ukun ne’e mai ami nia
liman? Manuver lider-rua ne’e bele responde ona ba ita katak sira laos hatan
deit problema sira nebe akontece iha prosesu luta nia laran maibe hahu hanoin
ona saida mak sira atu halo hodi liberta povu ida ne’e husi kiak no mukit? Sira mos aprende ona
oinsa jerasaun foun ha-tutan distinu estadu ba oin ho-nia karater mundu modernu,
jerasaun foun nebe nakonu-ho ambisaun, kritiku, no lais. Ita hotu tenke rekonece katak lider antigo sira halo hela prosesu transisi
lideranca, nebe akontece des-de governo Fretilin iha foin sa’e lubun mak participa
foti decijaun publiku (ministru) depois AMP saudoso Lasama kaer orgaun
soberania nudar prezidenti PN to’o Aderito Hogu, no ikus Rui Maria de Araujo
nudar PM.
Ho evidencia sira ne’e hatudu ba jerasaun foun katak dala ruma ita nia interece no ambisaun lori ita lais-tebes koalia buat nebe mak lolos akontece tiha ona (la-iha tuan no foun). Realidade seluk mos hatudu katak ita hotu sei idola jerasaun tuan nebe nakonu ho esperitu patriotismu no nacionalismu luta ho nia istoria.
Ho evidencia sira ne’e hatudu ba jerasaun foun katak dala ruma ita nia interece no ambisaun lori ita lais-tebes koalia buat nebe mak lolos akontece tiha ona (la-iha tuan no foun). Realidade seluk mos hatudu katak ita hotu sei idola jerasaun tuan nebe nakonu ho esperitu patriotismu no nacionalismu luta ho nia istoria.
Terceiru: FRETILIN no CNRT inklui CASDT, PEP,
UNDERTIM nebe kandidatu Dr. Francisco Guterres Lu-Olo hanesan anin foun ba
sociadade politika Timor Leste depois de tinan sanulu-resin elite no povu
ha-fuhu malu tamba deit diferenti partidu. Konjuntura politika ne’e nia
implikasaun pozitivu tebes ba Timor Leste hodi asegura estabilidade nacional
tamba komesa husi partidu rua nebe bot (CNRT
no FRETILIN). Iha mos partidu seluk hanesan
menciona iha leten hola parte mos situasaun ne’e. Nudar nasaun foun
involvementu ema hotu hodi koalia estabilidade nasaun nudar fator determinante
ba desenvolvimentu. Aliende ne’e, sinal sira bele mosu nudar konsencia maibe
bele mos nudar oportunidade politika nebe iha vantagem liu duke hamriik mesak.
CASDT ho-nia Gil Alves, UNDERTIM ho Francisco (partidu rua nebe esperencia ona
iha palku politika). PEP foin harii psikolojimente nudar esperencia nebe diak
hodi hasoru elisaun parlamentar.
Quatru: Lideranca politika atual (jerasaun foun no tuan)
iha ona konsencia kommu ida hodi koalia konaba problema estadu liliu oinsa liberta
povu husi mukit no kiak. “ tinan sanulu
liu ba ema sira hela iha Dili dader matabisu ho paun, maibe kultura ne’e agora
muda ona ba produtu orijinal katak iha ema lubun ida mak difini nia-an han deit
produtu orijinal”tamba sira iha ona kapacidade hodi hare impaktu husi hahan
fabrika liliu produtu imoporta. Sira prekupa los sira nia saude hodi konstrui
ema barak nia saude, edukasaun, ekonomia, nsst. Sira rasik husu ona ba nian an
katak tansa ami lubun ida deit bele han produtu lokal? I povu lae? NIA
RESPOSTA SIRA RASIK HATENE ONA. Tinan 17 liu-ba ita hotu bele mak hola paun iha
dader, agora maioria povu sei hela nafatin ho paun nebe nia material importa, agora elite nebe iha osan sira deit mak konsumu produtu orijinal-LIVRE KIMIKU. Hau iha kampus konfirma ona resposta nebe
interesante tebes katak alunus sira ne’e fulan ida to’o tolu balun nunka
konsume produtu orijinal. Hau husu tamba sa imi la-kohi konsumu? Nia responde
dehan paun diak-liu tamba ami hetan iha nebe deit, i ami nia osan mos to’o. Ita sidauk koalia justica edukasaun baze, saude povu rural, nutrisaun povu, no ekonomia.
Ho problema sira nebe mak povu hasoru, tempu ona politikus halo konjuntura politika bele responde. Husi elaborasaun iha leten iha vantajen akontece buat foun iha tinan ida ne'e hanesan tuir mai: a). Sei rezulta Prezidenti nebe diak , iha kredibilidade politika, lijitimidade forte atu bele “Sai Aman Ba Nasaun” (hakuak entidades hotu-hotu) hodi asegura unidade no estabilidade nacional. b). Sei rezulta governo no Parlamentu Nacional nebe kredibel, iha lejitimidade forte hodi hari instituisaun estado nebe forte inklui setor judisariu. c). Sei rezulta planu programa politika partidu sira nebe koresponde ho vizaun luta “LIBERTA POVU MAUBERE husi mukit no kiak”. d)Sei rezulta prosesu transisisaun jerasaun nebe diak, hakmatek, no harmonia hodi hari estado nebe forte no unido ba povu Timor Leste.
Obrigadu wain,
Kampane IKUS KANDIDATU LU-OLO Tasi Tolu.2017
Komentar